Solarni paneli građanima i gospodarstvenicima omogućuju proizvodnju električne energije za vlastite potrebe, a viškove mogu predavati u elektroenergetsku mrežu. Zakonski okvir za takav model postoji, no njegova je primjena u Bosni i Hercegovini još u začetku. Operator za obnovljive izvore energije i učinkovitu kogeneraciju Federacije BiH početkom ovog mjeseca raspisao je javni poziv za sufinanciranje ugradnje solarnih panela, za koji vlada velik interes građana.
Za javni poziv namijenjena su četiri milijuna maraka, a prijavitelji su podijeljeni u dvije kategorije. Za sufinanciranje 50 posto troškova, do najviše 7.000 maraka, izdvojeno je 2,8 milijuna maraka. Preostalih 1,2 milijuna maraka namijenjeno je socijalno ugroženim kućanstvima, kojima će troškovi biti pokriveni u cijelosti.
„Kada je riječ o drugom dijelu, koji se odnosi na socijalnu komponentu i obuhvaća 100 kućanstava, troškove nadoknađujemo nakon završetka“, pojasnio je Goran Valka, vršitelj dužnosti predsjednika Uprave Operatora za obnovljive izvore energije i učinkovitu kogeneraciju Federacije BiH, piše FTV.
Građani koji proizvode električnu energiju za vlastite potrebe, a viškove predaju u mrežu, nazivaju se kupcima-proizvođačima, odnosno prosumerima. Njihov broj u Bosni i Hercegovini raste, ali administrativni postupci i dalje otežavaju prelazak na ovaj model.
„Napokon imamo nekoliko stotina registriranih prosumera. Procedura je vjerojatno još složenija nego što bi trebala biti, ali pretpostavljam da smo tu proceduralnu prepreku koliko-toliko prevladali“, kazao je Mirza Kušljugić, predsjednik Upravnog odbora Centra za održivu energetsku tranziciju ReSET.
Prošle godine polovina ukupne potrošnje električne energije u zemlji odnosila se na kućanstva. Proizvodnja na krovovima stambenih objekata zato ima važnu ulogu u dekarbonizaciji, odnosno smanjenju upotrebe fosilnih goriva.
Kušljugić upozorava da razvoj solarne energije mora pratiti i prilagodba elektroenergetske mreže drugim oblicima elektrifikacije.
„To znači omogućiti ljudima da postavljaju fotonaponske elektrane, a sutra i baterije, ali i pripremiti mrežu i građane za ono što ih vrlo brzo očekuje – elektrifikaciju grijanja pomoću dizalica topline“, istaknuo je Kušljugić.
Interes za vlastitu proizvodnju električne energije raste i među građanima. Solarne panele smatraju korisnim ulaganjem, premda početni troškovi mnogima predstavljaju prepreku.
„To je odlična ideja, to se događa i u nekim europskim zemljama.“
„Mislim da je to dobro, tko god može postaviti panele.“
„To je sigurno dobra investicija, samo malo dugoročnija.“
„Kada bih bio u mogućnosti, postavio bih ih, ali mislim da nije baš jeftino uspostaviti takav sustav.“
Ugradnja solarnih panela za prosječno kućanstvo stoji oko 10.000 maraka, a prema procjenama, ulaganje se može vratiti za desetak godina. Uz subvencije i očekivani rast cijena električne energije, to bi razdoblje moglo biti i kraće.
Iz Operatora najavljuju nove javne pozive.
„To je jako važno za naše građane koji se možda u ovom trenutku nisu stigli prijaviti ili nisu bili u mogućnosti. Ostavlja se prostor da se prijave sljedeće godine i sudjeluju u javnom pozivu“, kazao je Valka.
Unatoč postojećoj regulativi, složeni administrativni postupci i prikupljanje dokumentacije otežavaju ugradnju i priključenje solarnih elektrana. Zbog toga je potrebno donošenje podzakonskih akata kojima bi se postupci pojednostavnili i ubrzali.
Vezani članci