Javno poduzeće Elektroprivreda Hrvatske zajednice Herceg Bosne u razdoblju od 2026. do 2028. godine planira novo kreditno zaduženje veće od 280 milijuna KM, dok se u isto vrijeme za 2026. godinu projicira dobit od svega 446.888 KM, navedeno je u Trogodišnjem planu poslovanja tog poduzeća.
Prema dokumentu, u 2026. godini planirano je zaduženje od 91,4 milijuna KM, u 2027. godini 112,9 milijuna KM, dok je za 2028. godinu predviđeno dodatnih 76,2 milijuna KM. Kreditna sredstva namijenjena su financiranju kapitalnih projekata, modernizaciji elektroenergetskog sustava te izgradnji novih proizvodnih kapaciteta.
Istodobno, Plan poslovanja pokazuje kako se u 2026. godini očekuje tek simbolična dobit, dok se značajniji financijski rezultat predviđa tek u 2027. i 2028. godini, kada je planirana dobit od 8,49 odnosno 8,71 milijun KM, saznaje Hercegovina.info
Uprava Društva kao ključni razlog skromne dobiti navodi dvije uzastopne nepovoljne hidrološke godine, zbog kojih je smanjena proizvodnja električne energije iz hidroelektrana, koje čine temelj proizvodnog portfelja Elektroprivrede HZ HB. Zbog nedostatka vlastite proizvodnje, Društvo je bilo prisiljeno električnu energiju nabavljati na izrazito volatilnom veleprodajnom tržištu, što je dodatno opteretilo financijske rezultate.
U dokumentu se upozorava i na niz ozbiljnih rizika u narednom razdoblju, među kojima se posebno ističu hidrološki uvjeti, nestabilne tržišne cijene električne energije te regulatorne promjene na razini Europske unije.
Posebno se naglašava primjena CBAM mehanizma, odnosno sustava ugljične prilagodbe na granicama EU, koji bi mogao značajno utjecati na izvoz električne energije iz Bosne i Hercegovine. Prema procjenama iz Plana, dodatni trošak mogao bi iznositi i do 70 eura po megavatsatu, čime bi izvoz električne energije postao znatno manje konkurentan, čak i kada je riječ o energiji proizvedenoj iz obnovljivih izvora.
Unatoč navedenim rizicima, Elektroprivreda HZ HB planira nastavak investicijskog ciklusa, s posebnim naglaskom na obnovljive izvore energije.
Među ključnim projektima ističe se vjetroelektrana Poklečani kod Posušja, jedan od najvećih energetskih projekata u Federaciji BiH, za koji su već osigurana bespovratna sredstva Europske unije u iznosu od 42,17 milijuna eura te kredit Europske investicijske banke vrijedan 103 milijuna eura. U tijeku su i pregovori s Razvojnom bankom Njemačke KfW radi zatvaranja kompletne financijske konstrukcije projekta.
Osim toga, planirana je i izgradnja fotonaponske elektrane “EPHZHB 1” u Hodovu, čime Društvo nastoji smanjiti dugogodišnju ovisnost o hidrološkim prilikama i diversificirati proizvodni portfelj.
Fotonaponska elektrana “EPHZHB 1”, predstavlja prvi veliki solarni projekt u izravnom vlasništvu Elektroprivrede HZ HB. Riječ je o projektu kojim Društvo ulazi u proizvodnju električne energije iz sunčeve energije na industrijskoj razini.
Izgradnja ove fotonaponske elektrane dio je strateškog opredjeljenja poduzeća za povećanje udjela obnovljivih izvora energije i smanjenje dugogodišnje ovisnosti o hidroelektranama, čija proizvodnja izravno ovisi o hidrološkim prilikama.
Za prvu fazu izgradnje FNE “EPHZHB 1” osigurano je financiranje putem dugoročnog kredita UniCredit Bank u iznosu od 65 milijuna KM, pri čemu je kao sredstvo osiguranja predviđena hipoteka, navedeno je u Planu poslovanja.
U elektroenergetskoj bilanci Društva predviđeno je da fotonaponske elektrane počnu doprinositi proizvodnji već od 2027. godine, kada se planira 69 GWh električne energije iz solarnih izvora, dok se u 2028. godini očekuje rast proizvodnje na 97 GWh.
U Planu poslovanja navodi se i kako je Društvo, zbog pojačanog operativnog i tržišnog pritiska, bilo primorano osigurati i kratkoročne kredite kako bi se očuvala likvidnost i osigurala redovita opskrba električnom energijom za više od 200 tisuća krajnjih kupaca na području njegova djelovanja.
Uprava ističe kako je cilj srednjoročno stabilizirati poslovanje, osigurati energetsku sigurnost sustava te stvoriti preduvjete za nastavak investicija, iako se priznaje da predstojeće razdoblje nosi značajne financijske i regulatorne neizvjesnosti.
Vezani članci