Crna Gora uvodi javne aukcije za solare kojima puni proračun, u BiH se i dalje pogoduje investitorima

Dok Crna Gora pokreće prvu aukciju za dodjelu tržišnih premija za izgradnju solarnih elektrana, Bosna i Hercegovina i dalje koristi zastarjele modele poticaja koji otežavaju razvoj obnovljivih izvora energije i stvaraju teret za javne financije.

Vlada Crne Gore raspisala je javni natječaj kojim privatnim investitorima nudi mogućnost izgradnje solarnih elektrana ukupne snage do 250 megavata. Pravo sudjelovanja imaju svi investitori koji planiraju gradnju elektrana snage veće od 400 kilovata, a prednost će imati oni koji ponude najnižu cijenu po megavat-satu proizvedene električne energije. Maksimalna dozvoljena cijena iznosi 65 eura.

Ovakav model temelji se na principu tržišne premije, kojom država pokriva razliku između ponuđene cijene i tržišne cijene električne energije – ali samo ako je tržišna cijena niža. Ako tržišna cijena poraste iznad ugovorene, investitor je obvezan razliku vratiti državi. Time se osigurava financijska održivost i zaštita javnog novca.

Ministar energetike Crne Gore Admir Šahmanović ističe da ovaj model ne opterećuje državni proračun jer će projekti biti priključeni na mrežu između 2028. i 2030. godine. Podsjetio je i na primjer Francuske, koja je tijekom energetske krize 2022. godine upravo ovim modelom prikupila više od osam milijardi eura od proizvođača obnovljive energije.

Crnogorski model, osim što potiče investicije, predviđa i konkretne klimatske i ekonomske koristi. Procjene pokazuju da bi proizvodnja električne energije iz solarnih elektrana podržanih kroz ovu aukciju mogla zamijeniti oko 437 tisuća tona emisija ugljikova dioksida godišnje, te donijeti godišnje uštede između 10,9 i 13 milijuna eura u odnosu na istu količinu energije dobivene iz lignita.

Za razliku od Crne Gore, Bosna i Hercegovina – odnosno njezini entiteti Federacija BiH i Republika Srpska – još uvijek nemaju operativan sustav tržišnih premija. U Federaciji BiH zakon koji bi omogućio uvođenje ovakvih mehanizama godinama je u pripremi, ali još nije usvojen. U Republici Srpskoj zakon postoji, no model tržišnih premija još nije aktiviran kroz podzakonske akte ni raspisane aukcije.

U međuvremenu, investitori u BiH i dalje dobivaju poticaje putem fiksnih feed-in tarifa, često bez konkurencije i javnih natječaja. Takav model ne uključuje obvezu povrata viška prihoda kad tržišne cijene narastu, a država snosi gubitke u slučaju pada cijena. Odluke o dodjeli poticaja i priključaka donose se netransparentno, često mimo strategija i planskih dokumenata.

Dok Crna Gora otvara prostor za tržišnu konkurenciju i zaštitu javnog interesa, Bosna i Hercegovina i dalje ostaje prostor pogodovanja, nedostatka kontrole i nepostojanja vizije. Usporedba pokazuje da je crnogorski pristup usklađen s europskim energetskim politikama, dok se BiH kreće u suprotnom smjeru.

Stručnjaci upozoravaju da bi Bosna i Hercegovina trebala hitno usvojiti zakon o obnovljivim izvorima energije, uvesti aukcijski sustav i jasno definirati pravila tržišnih premija. Time bi se spriječile zlouporabe, povećala učinkovitost javne potrošnje i ubrzao prijelaz prema čistim izvorima energije.

Crna Gora je, iako manja i s ograničenijim resursima, odlučila napraviti zaokret prema pravednoj energetskoj tranziciji u kojoj javni interes nije podređen privatnom profitu. BiH i dalje ima priliku učiniti isto, no samo ako se politička volja usmjeri prema transparentnosti, odgovornosti i održivom razvoju.