BiH (p)ostaje odlagalište viška automobila

U 2025. godini u Norveškoj je čak 95,9 posto svih novoregistriranih automobila bilo potpuno električno, dok je udio hibridnih vozila iznosio 1,6 posto.

Na cestama te zemlje danas više od trećine svih registriranih automobila koristi isključivo električni pogon, dok vozila na klasični pogon, benzinski ili dizelski, zajedno s hibridima čine preostalih 68 posto.

Po čemu se Norveška i Bosna i Hercegovina mogu usporediti? Gotovo ni po čemu, pa je ova slika tek radikalan primjer razlike između razvijenog i siromašnijeg dijela svijeta.

Kako bismo izbjegli takvu krajnost, pogled možemo usmjeriti prema Bugarskoj, gdje udio električnih automobila i hibrida iznosi svega 2,2 posto, što je i dalje neusporedivo s Norveškom.

Najprljaviji izbor

A Bosna i Hercegovina? Čak tri puta lošija od Bugarske. Na cestama je ukupno 9.679 ekoloških automobila, odnosno tek 0,85 posto. S druge strane, čak 78,25 posto vozila čine oni najzagađujući, dizelski modeli, od kojih je velik dio polovnih automobila uvezenih iz inozemstva, a koji i dalje predstavljaju prvi izbor prosječnog građanina BiH, ističe se u analizi portala Proauto.ba.

Uvezeno 80.000 polovnih automobila starih 14 godina. Platforma X

Prosječna starost putničkih vozila u Bosni i Hercegovini iznosi gotovo 18 godina, što ovu zemlju svrstava među države s najstarijim voznim parkom u Europi. Taj podatak izravno ukazuje na ograničenu kupovnu moć građana, ali i na izostanak sustavnih mjera koje bi poticale kupnju novijih i ekološki prihvatljivijih vozila, navodi se u analizi.

Jedan od ključnih razloga rasta ukupnog broja registriranih automobila je kontinuirani porast uvoza polovnih vozila. U vremenu elektrifikacije BiH je i dalje atraktivno tržište za automobile koji su državama Europske unije postali teret, vozila s velikom kilometražom i zastarjelom tehnologijom. No ona su jeftinija. Više od polovice tako uvezenih automobila u 2025. godini navršilo je 14 godina starosti.

Ove brojke izravna su posljedica niske kupovne moći stanovništva i snažnog rasta cijena novih vozila, uz istodobno smanjenje ponude modela zbog ukidanja pojedinih pogonskih jedinica i pooštravanja normi kod proizvođača – rekao je za Avaz Mirza Mašić, brend menadžer za kineske marke MG i Chery u BiH, koje svjetsko tržište sve ozbiljnije shvaća zahvaljujući modernoj tehnologiji i ekološkim pogonima.

Građani se racionalno okreću starim, polovnim dizelašima jer su dostupni te relativno jeftini za kupnju i održavanje, dok su novi automobili postali luksuz za vrlo uzak krug kupaca. Tržište u BiH reagira ekonomski, a ne ideološki – smatra Mašić.

Ljudi nemaju novca

Jasno je da kupnju automobila prije svega određuje platežna moć građana, koja ostaje slaba. Tako je u 2025. godini kupljeno tek nešto manje od 11 tisuća novih automobila, dok je u isto vrijeme uvezeno čak 80.000 polovnih vozila prosječne starosti 14 godina.

Tržište novih vozila stagnira i već se nekoliko godina nalazi na gotovo istoj razini, dok je omjer uvoza otprilike osam prema jedan u korist polovnih vozila. Sve je uvjetovano našom ukupnom financijskom situacijom, ponudom jeftinih, ali neekoloških vozila u EU te zastarjelim sustavom „zaštite“ domaćeg tržišta pri uvozu starijih automobila. Omogućen je uvoz rabljenih vozila s najnižom normom Euro 5 – kaže Damir Višošević, direktor Toyote BiH.

Prema njegovim riječima, iako prodaja novih vozila u BiH pokazuje određene znakove modernizacije, oni su i dalje skromni. Građani, ističe Višošević, nemaju dovoljno novca za ekološke modele, pa ni za modernije benzince koji manje zagađuju okoliš.

Smanjiti porezno opterećenje

Marić smatra da, osim ozbiljnijih poticaja, subvencija, carinskih olakšica i povoljnijih kredita, promjene navika građana BiH neće biti sve dok se ne smanji ukupno porezno opterećenje na nova vozila.

Trenutni nameti dodatno poništavaju svaki ekološki benefit. Ne može se očekivati „zelena tranzicija“ od građana koji jedva uspijevaju financirati osnovnu mobilnost – rekao je Marić.

Odlagalište viška

Uvoz starijih vozila, smatra, potrebno je regulirati „postupno i socijalno odgovorno“.

Strože dobne i emisijske granice bez paralelne potpore za kupnju novijih vozila samo bi dodatno osiromašile tržište i građane. Ključ je u kombinaciji mjera, postupnom zatvaranju uvoza najstarijih i najzagađujućih vozila, uz istodobno smanjenje fiskalnih barijera za mlađa, učinkovitija i alternativna vozila. U suprotnom, Bosna i Hercegovina ostat će odlagalište europskog automobilskog viška – pojasnio je Marić.