Banke u FBiH sve više zarađuju na naknadama, građani najveći izvor prihoda

Naknade i provizije i dalje su značajan izvor prihoda banaka u Federaciji BiH. U prvih šest mjeseci 2026. godine prihodi po toj osnovi povećani su za 20 milijuna KM, odnosno 6,7 posto, a podaci Agencije za bankarstvo FBiH pokazuju kako najveći dio tog novca dolazi od građana.

Kada se promatra vrsta usluge, na prvom mjestu je kartično poslovanje, objavila je Akta.ba.

Iako se zarada banaka najčešće promatra kroz kamate na kredite, značajan dio prihoda ostvaruje se i kroz svakodnevne bankarske usluge – korištenje kartica, vođenje računa, platni promet i druge naknade.

Prema najnovijim podacima Agencije za bankarstvo Federacije BiH, prihodi banaka od naknada i provizija za izvršene usluge u prvom polugodištu 2026. porasli su za 20 milijuna KM ili 6,7 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine.

Kartice bankama donose najveći dio prihoda od naknada

Struktura prihoda pokazuje da bankama među naknadama najviše donosi kartično poslovanje, koje čini 30,8 posto ukupnih prihoda od naknada i provizija.

Na drugom mjestu su naknade po računima, s udjelom od 21,6 posto.

Slijedi unutarnji platni promet s 12,9 posto, dok naknade povezane s inozemnim platnim prometom čine dodatnih 11,1 posto prihoda.

Drugim riječima, samo kartično poslovanje i naknade po računima zajedno čine više od polovice ukupnih prihoda banaka od naknada i provizija.

Kada se tome dodaju domaći i inozemni platni promet, ove četiri kategorije čine više od tri četvrtine prihoda po toj osnovi.

Građani ispred poduzeća

Posebno je zanimljiva struktura prihoda prema tome tko bankama plaća naknade.

Najveći dio prihoda od naknada i provizija dolazi od stanovništva – 41,9 posto.

Odmah iza građana su privatna poduzeća, koja bankama donose 39,6 posto prihoda od naknada, dok se na bankarske institucije odnosi 8,7 posto.

Građani i privatne tvrtke tako zajedno generiraju više od 81 posto svih prihoda banaka od naknada i provizija.

Ovaj podatak posebno je zanimljiv kada se promatra zajedno sa strukturom prihoda od kamata. I tu su građani najveći pojedinačni izvor – na stanovništvo otpada 49,6 posto kamatnih prihoda banaka, dok privatna poduzeća sudjeluju s 27,6 posto.

To pokazuje koliko je poslovanje sa stanovništvom važno za bankarski sektor: građani su najveći pojedinačni izvor i prihoda od kamata i prihoda od naknada.

Neto prihod od naknada premašio 230 milijuna KM

Agencija u pokazateljima profitabilnosti navodi i neto prihod od naknada i provizija, odnosno razliku između prihoda koje banke ostvare i rashoda koje imaju po toj osnovi.

U prvih šest mjeseci 2026. taj je neto prihod iznosio 230,26 milijuna KM, dok je u istom razdoblju 2025. iznosio 215,63 milijuna KM.

To znači da je neto prihod banaka od naknada i provizija za godinu dana povećan za približno 14,6 milijuna KM.

Istodobno su banke u prvom polugodištu imale 90,3 milijuna KM rashoda po osnovi naknada i provizija, u odnosu na 84,9 milijuna KM godinu ranije.

Kamate su ipak daleko veći izvor zarade

Iako prihodi od naknada rastu, oni i dalje nisu glavni izvor zarade bankarskog sektora.

Neto kamatni prihod banaka u prvom polugodištu iznosio je 474,5 milijuna KM, dok je neto prihod od naknada i provizija bio 230,3 milijuna KM.

Neto kamatni prihod činio je 64,8 posto ukupnog neto operativnog prihoda banaka.

Zato podatak da građani nose najveći dio prihoda od naknada ne znači da banke najviše ukupno zarađuju upravo na naknadama koje plaćaju građani. Glavni izvor prihoda i dalje su kamate.

Među samim naknadama, pak, kartice i računi ostaju dva najvažnija izvora prihoda.