Američke carine ugrožavaju izvoz iz BiH

Odluka o uvođenju carina u visini od 30 posto na proizvode iz Bosne i Hercegovine koji se izvoze na tržište Sjedinjenih Američkih Država predstavlja ozbiljan izazov za sve domaće izvoznike, naveli su sugovornici FENA-e iz gospodarskog sektora.

Američke carine na uvoz robe iz više zemalja, uključujući Bosnu i Hercegovinu, stupile su na snagu 7. kolovoza, a pogođeno je gotovo 70 država diljem svijeta.

Među njima su i Europska unija, Japan te drugi važni trgovinski partneri SAD-a. Visina carinskih stopa kreće se između 10 i 50 posto.

Američki predsjednik Donald Trump poručio je da je „došao veliki dan za Ameriku“.

Posljedice ove odluke osjetit će i gospodarstvo BiH, posebice tvrtke koje su izvozile na američko tržište, ističu iz Udruženja poslodavaca Kantona Sarajevo.

"Bit će pogođena namjenska, metalna i drvna industrija koja je tek počela ostvarivati značajnije rezultate na američkom tržištu. Carine od 30 posto izuzetno su visoke i dovele bi do povećanja cijena, što bh. proizvode čini nekonkurentnima", izjavio je za FENA-u direktor Udruženja Suad Ećo.

Očekuje da će se kompanije iz BiH koje djeluju na američkom tržištu suočiti s nizom izazova te da će morati prilagoditi cijene kako bi njihovi proizvodi ostali isplativi za američke klijente.

"Zakazale su i institucije BiH koje su pravodobno trebale otvoriti pregovore kako bi pokušale ublažiti ili smanjiti visinu carina. Mislim da BiH ima jednu od najviših carinskih stopa u Europi, što neće biti lako podnijeti, iako ukupna trgovinska razmjena s SAD-om iznosi manje od 1 posto", dodao je.

Prema mišljenju domaćih gospodarstvenika, carine će najteže pogoditi namjensku industriju, ali i metaloprerađivačku, elektroindustriju, drvoprerađivačku i prehrambenu industriju.

Iz kompanije AS Holding poručili su kako će, iako je konačna stopa nešto niža od ranije najavljenih 35 posto, ova mjera otežati plasman bh. proizvoda na jedno od najvažnijih svjetskih tržišta te umanjiti njihovu konkurentnost u odnosu na proizvođače iz zemalja koje uživaju povoljnije trgovinske sporazume.

"Vjerujemo da bi dodatna komunikacija i ekonomski dijalog mogli doprinijeti boljem razumijevanju specifičnosti tržišta BiH kako bi se pronašla rješenja koja neće usporiti dosadašnje pozitivne trgovinske tokove", priopćeno je iz AS Holdinga.

Osim prehrambene, namjenske i drvne industrije, iz Privredne komore Federacije BiH očekuju da će američke carine pogoditi i automobilsku industriju.

"Dosta naših kompanija radi za europske dobavljače i s jedne strane su time indirektno pogođeni. S druge strane, može se očekivati ukupni udarac na gospodarstvo regije. Izvoz iz sektora drvne industrije mogao bi biti posebno pogođen. Postoji mogućnost da se proizvodnja prebaci na drugi kontinent s kojeg bi bio lakši izvoz. Europski će dobavljači općenito imati problema zbog povećanja carina, što može dovesti do pada izvoza na američko tržište", rekao je za FENA-u direktor sektora energetike Privredne komore FBiH Armin Hodžić.

U Komori se nadaju da BiH, uzevši u obzir kapacitete i brojke, neće doživjeti veći gospodarski pad.

"Treba razmotriti mogućnosti preusmjeravanja izvoza prema Africi, Velikoj Britaniji ili Dalekom istoku. Smatram da će ova situacija postati nova realnost. Pred nama je izazovno razdoblje, ali bh. tvrtke su fleksibilne i vjerujem da će se prilagoditi", zaključio je Hodžić.

Bosna i Hercegovina nema veliki obujam razmjene sa SAD-om – ona čini oko 1 posto ukupne vanjskotrgovinske razmjene.

Prema podacima Vanjskotrgovinske komore BiH, ukupni izvoz u SAD tijekom 2024. godine iznosio je 234,5 milijuna KM, dok je uvoz iz SAD-a iznosio 190 milijuna KM.

Najveći izvoz u SAD ostvaruje se u području namjenske industrije, koja čini više od 60 posto ukupnog izvoza, odnosno 135 milijuna KM. Slijede proizvodi metalne i elektroindustrije s više od 50 milijuna KM, hemijska industrija s 15 milijuna KM, dok se manji dio izvoza odnosi na prehrambeni i drvni sektor.

"Očekujemo negativan utjecaj i kroz posredne kanale, s obzirom na strukturu izvoza. Većina bh. tvrtki izvozi u Europsku uniju, a one industrije koje posredno izvoze na američko tržište mogle bi imati problema. To će ovisiti o ponašanju kupaca iz EU koji naše proizvode plasiraju direktno ili putem vlastitih proizvoda. Ako oni budu prisiljeni povećati cijene zbog carina, može doći do smanjenja potražnje, a time i potražnje za proizvodima iz BiH", navode iz VTK BiH.

Najveće posljedice osjetit će metalna i automobilska industrija, koje velik dio proizvodnje isporučuju dobavljačima iz EU. Gospodarstvenici upozoravaju da bi carine mogle izazvati pritisak na produktivnost, zaposlenost, povećanje troškova i pokretanje inflacijske spirale.

"Postoji opravdana zabrinutost za tvrtke koje posluju na granici isplativosti da bi ove mjere mogle ugroziti njihovo poslovanje. U takvim uvjetima, moguće je okretanje izvoza prema alternativnim tržištima, onima koja nisu u velikoj mjeri pogođena carinama i koja mogu podnijeti dodatne troškove", dodaju iz VTK BiH.

Teško je u ovom trenutku precizno izračunati učinke američkih carina i napraviti projekcije ukupne štete za bh. gospodarstvo. Kada je riječ o mjerama za ublažavanje negativnih posljedica, potrebno je uključiti sve relevantne aktere iz BiH i pratiti poteze koje će poduzeti najvažniji trgovinski partneri. EU trenutačno razmatra recipročnu reakciju, ali preteže stav o potrebi dijaloga kako bi se izbjegle krajnje mjere i prevladala ova situacija.

Odlukom američkog predsjednika Donalda Trumpa, carine su uvedene i za zemlje jugoistočne Europe. Hrvatska i Slovenija, kao članice Europske unije, opterećene su carinama od 15 posto. Srbija ima carinu od 35 posto, Sjeverna Makedonija 15 posto, a Kosovo i Crna Gora po 10 posto.