Operator za obnovljive izvore energije i efikasnu kogeneraciju objavio je Izvještaj o prikupljenim i utrošenim sredstvima iz naknade za poticanje proizvodnje privilegiranih proizvođača električne energije u 2025. godini.
Prema službenim podacima, u 2025. godini prikupljeno je 12.808.114,53 KM, dok je planirano 19.393.722,24 KM. To znači da je ostvareno 66,04 posto plana.
Kao razlog manjeg ostvarenja navodi se činjenica da je odluka o utvrđivanju potrebnog iznosa jedinične naknade donesena tek 3. travnja 2025. godine, čime je sustav tri mjeseca funkcionirao bez nove cijene naknade.
Izvještaj pokazuje da je privilegiranim proizvođačima u 2025. godini isplaćeno ukupno 10.977.828,52 KM. Troškovi rada Operatora iznosili su 3.480.611,37 KM. Ukupno utrošena sredstva iznose 14.458.439,89 KM, što znači da je potrošeno više nego što je prikupljeno u toj godini, a razlika je pokrivena prenesenim sredstvima iz prethodnih godina.
U odnosu na isplate proizvođačima, troškovi rada Operatora čine približno 31,7 posto iznosa isplaćenog za poticaje.
Struktura troškova rada uključuje bruto plaće zaposlenih u iznosu većem od milijun KM, naknade članovima Upravnog odbora, troškove rezervacija za sudske sporove, kao i dodatne obveze po osnovi poreznih postupaka, uključujući razrez PDV-a i zatezne kamate.
Prilozi Izvještaja sadrže detaljan popis svih privilegiranih proizvođača, s nazivom nositelja licence, nazivom postrojenja, instaliranom snagom, garantiranim cijenama te mjesečnim i ukupnim iznosima poticaja u 2025. godini.
Iz tablica je vidljivo da sustav obuhvaća više od 250 postrojenja, dominantno solarnih elektrana, ali i određen broj malih hidroelektrana.
Primjetan je obrazac serijskih projekata s istim ili vrlo sličnim instaliranim snagama, kao i pojava više postrojenja pod istim nositeljem licence. Takva struktura upućuje na portfeljni model razvoja, gdje jedna kompanija ili povezana grupa upravlja s više projekata unutar sustava poticaja. Sve koji su ostvarili poticaje možete pogledati na tablici ispod:
Prilozi Izvjestaja o PiUS u 2025 by Uredništvo hercegovina info
Iz naziva nositelja licenci i postrojenja vidljiva je koncentracija projekata u nekoliko općina zapadne Hercegovine, uključujući Grude, Široki Brijeg, Posušje i Mostar.
Iako Izvještaj ne sadrži službenu agregaciju po općinama, već površni pregled pokazuje da značajan dio solarnih projekata dolazi upravo iz tih područja, što nije neobično, budući da je riječ o regiji s najviše sunčanih sati i najvećim interesom za investicije u gradnju ove vrste postrojenja. Ipak, zanimljivo je što među onima koji su ostvarili poticaje nema nekih većih postrojenja izgrađenih u okolici Mostara, što ukazuje na to da se unatoč završetku radova nisu spojili na mrežu.
U prilozima se učestalo pojavljuju projekti istih snaga, primjerice 23 kW, 22 kW, 15 kW i 10 kW, uz numeričke oznake postrojenja. To sugerira model razvoja kroz više zasebnih postrojenja unutar istog investicijskog kruga, odnosno tzv. "slicing"
Project slicing u solarnim projektima znači da se jedan veći projekt formalno podijeli na više manjih elektrana, svaka s posebnom licencom i ugovorom. Time investitor može ostati ispod regulatornih pragova koji nose strože uvjete, poput dodatnih dozvola ili zahtjevnijih studija utjecaja na okoliš.
Takav model često omogućuje povoljniji tarifni režim ili fleksibilnije financiranje po pojedinačnom postrojenju. Fizički, te elektrane mogu biti na istoj ili susjednim lokacijama, ali se administrativno vode kao odvojeni projekti. Slicing sam po sebi nije nezakonit, ali postaje regulatorno osjetljiv ako služi isključivo za zaobilaženje svrhe propisa.
Jedan od najzanimljivijih dijelova Izvještaja odnosi se na Program sufinanciranja prosumera iz kategorije domaćinstava.
U 2025. godini po toj osnovi je prikazano 0,00 KM rashoda. U Izvještaju se navodi da je novi prijedlog programa donesen krajem 2025. godine i upućen Vladi Federacije BiH na suglasnost, ali u promatranoj godini nije bilo realizacije.
To znači da su građani i gospodarstvo tijekom 2025. plaćali naknadu za poticanje obnovljivih izvora, dok kućanstva kao prosumeri nisu primila sredstva iz tog fonda.
Osim isplata proizvođačima, značajan dio sredstava odnosi se na administrativne troškove, uključujući plaće, naknade, softver za e-aukcije, pravne usluge te rezervacije za sudske sporove.
U Izvještaju je opisano i pitanje dodatnog razreza PDV-a, nakon poreznog postupka u kojem je potvrđena obveza obračuna PDV-a na naknadu za poticanje, što je rezultiralo dodatnim izdacima po osnovi kamata.
Objavljeni podaci omogućuju detaljnu analizu koncentracije poticaja po nositeljima licenci i potencijalno povezanim subjektima, kao i procjenu udjela solarnih projekata u ukupnoj masi isplata.
Sustav poticaja u 2025. godini jasno pokazuje:
– 12,8 milijuna KM prikupljenih sredstava
– gotovo 11 milijuna KM isplaćenih privilegiranim proizvođačima
– 3,48 milijuna KM troškova rada Operatora
– 0 KM za kućanstva prosumere
Podaci su javni i dostupni. Ostaje pitanje kako je strukturirana raspodjela unutar samog sustava i koliki dio ukupne mase odlazi na nekoliko najvećih investicijskih krugova.
Vezani članci