ENERGETSKA MREŽA HDZ-a Infrastruktura za legalizaciju pljačke 51 milijuna maraka građana FBIH
"Stabilnu energetsku infrastrukturu financiranu sredstvima Elektroprenosa BIH najbolje su iskoristili kadrovi HDZ-a koji su u zakonskom i institucionalnom kaosu koji je kreirao SBB-ov Boriša Misirača na poziciji direktora Operatora za obnovljive izvore energije i efikasnu kogeneraciju stvorili monopolistički položaj nad dinamičkim kvotama za solarne elektrane dodijeljene izvan zakonskog okvira", navodi portal tačno.net.
Sredinom 2017. godine Dragan Čović i Matan Žarić svečanim presijecanjem trake i simboličnim pritiskom tastera pustili su u rad TS 110/x KV Čitluk 2. Vrijednost kompletnog projekta iznosila je 5,4 milijuna, a posao izgradnje dobio je konzorciji Dalekovod d.o.o. Mostar i Dalekovod d.d. Zagreb.
Identično kao i na primjeru TS Šipovo, o čemu je tačno.net pisao u prvom dijelu serijala, službeni razlozi izgradnje su preopterećenje mreže te blizina autoputa, a ovaj objekt je zamišljen kao napojna točka za energetske objekte te industrijsku zonu Ljubuški-Čitluk.
Na svečanosti povodom izgradnje TS Čitluk 2, 2017. godine Matan Žarić istakao je da su na području Hercegovine u planu proširenja TS Nevesinje, TS Ljubuški, TS Stolac, Uskoplje, Mostar 7 te izgradnja TS Željuša.
S ove vremenske distance jasno je da su energetske investicije i postojana energetska mreža Elektroprijenosa BIH u Hercegovini kreirale infrastrukturu za masovnu izgradnju solarnih elektrana čiji vlasnici su bliski HDZ-u BIH.
Na koji način Elektroprijenos BIH planira razvoj elektrodistributivne mreže, koja je opravdanost izgradnje milijunskih trafostanica poput TS Šipova ili TS Čitluk 2 te jesu li vlasnici energetskih postrojenja hidroelektrana solarnih elektrana ili vjetroparkova direktno utječu na investicijske planove ovog poduzeća odgovor je dao Alaudin Alihodžić, izvršni direktor za planiranje i inženjering.
„Sve je urađeno u skladu s važećim zakonskim, podzakonskim i internim aktima Tvrtke“, ističe Alaudin Alihodžić.
U carstvu poticaja: Boriša Misirača
O mandatu Boriše Misirače na poziciji direktora OIEIEK-a (Operatora za obnovljive izvore energije i efikasnu kogeneraciju) koji je obilježen nizom nepravilnosti kolege s portala Žurnal iscrpno su pisali.
Dodjele natječajnih ugovora kao i zapošljavanje mimo procedura samo su manji segment uočenih nepravilnosti i nezakonitosti. Najveća ostavština Misirače na ovoj poziciji je dodjela dinamičkih kvota za solarne elektrane mimo zakonskog okvira.
Odlukom Vlade FBIH u studenom 2018. godine bez ijedne rasprave ažuriran je APOEF (Akcijski plan FBIH za korištenje obnovljivih izvora energije) kojim su poticajne-dinamičke kvote za solarne elektrane uvećane za dodatnih 11 MW. Podsjećamo ovo ažuriranje APOEF-a koje je urađeno mimo zakona o korištenju OIEIEK-a službeno je obrazloženo velikom zainteresiranošću investitora i „neograničenim potencijalom sunca“.
Međutim, povećanje od 11 MW poticajnih-dinamičkih kvota za solarne elektrane nije bilo dovoljno zainteresiranim investitorima. U institucionalnom kaosu, amnestiran i potpuno zaštićen od Federalnog ministarstva energetike i rudarstva (FMERI) kao i Regulatorne komisije za energiju (FERK), institucija nadležnih za kontrolu zakonitosti rada Operatora za OIEiEK, Boriša Misirača, će stvaranjem vlastite parainstitucije svojevoljno i potpuno mimo zakona, dodijeliti dodatnih 16 MW poticajnih kvota.
Također veoma važno je i naglasiti da je nadležno resorno ministarstvo bilo informirano o događanjima u Operatoru kroz Izvještaje financijske policije, raznih inspekcija, dopisima Upravnog odbora kao i dopisima sindikata Operatera.
Ovi navodi potvrđeni su nalazima financijske kontrole Ureda za reviziju FBIH koja je urađena nakon što je Vlada FBIH tek nakon isteka četverogodišnjeg mandata razriješila Borišu Misiraču s ove pozicije.
Analizirani rad OIEIEK-a u 2019-toj i 2020-toj godini pokazao je niz ozbiljnih nezakonitosti zbog kojih je Ured dao dvostruko negativno mišljenje o poslovanju Operatora. Zbog pomenutih nezakonitosti federalni revizori su izdali čak 37 preporuka, od kojih su najznačajnije one koje se tiču upravo nezakonite dodjele dinamičkih kvota.
Parlamentarno saslušanje u vezi s ovim negativnim izvještajem, javnosti je približilo financijske posljedice nelagalno dodijeljenih poticajnih kvota u mandatnom razdoblju sina preminule nekadašnje zamjenice predsjednika VSTV i državne tužiteljice Jadranke Lokmić-Misirače.
U tijeku ove rasprave, član parlamentarne komisije za reviziju, Elvir Karajbić je istaknuo da su u tajnosti i prikrivanju nezakonitog rada Operatora za OIEIEK-a direktno nazočili Vlada FBIH kao i resorni ministar Nermin Džindić koji su o nezakonitostima u radu bili blagovremeno i kontinurano obaviještavani.
„Najveći kriminal svakako je uočen na način da su u pravo dobivanja poticaja uvođena poduzeća mimo vladinog akcijskog plana. 15,6 MW se potiče mimo vladine odluke. U financijskom smislu to čini štetu Federaciji BIH u iznosu od 51 milijun maraka. Polovinu tih sredstava platit će građani putem naknada za poticanje koje se plaća uz račun za električnu energiju.“
Zbog neregularnosti u radu Boriše Misirače nadležnom Tužiteljstvu HNŽ-a od strane radnika OIEIEK-a predane su tri kaznene prijave. Iz ove institucije nisu nam odgovorili u kojoj fazi su istrage, mada su radnici prvu kaznenu prijavu protiv Misirače predali još u listopadu 2019.
Početkom prosinca 2020. godine nakon nekoliko najava Vlada FBIH konačno je, zbog isteka 4-godišnjeg mandata, razriješila Borišu Misiraču a na njegovu poziciju kao vršioca dužnosti imenovala Željka Dolečeka, nekadašnjeg sekretara Udruženja proizvođača energije iz obnovljivih izvora u BIH i kandidata HDZ-a na lokalnim izborima u Novom Sarajevu.
Usput, Vlada je smijenila i predsjednika UO Operatora Jasmina Lizdu i Ramiza Zajmovića, koji su ministru Džindiću slali dopise o nezakonitostima tražeći da se isti zbog toga smijeni. Jedini član UO kojeg Vlada neće smijeniti biti će Frano Glavaš. Upravo njega, Vlada FBiH će imenovati za novog predsjednika UO Operatora za OIEiEK.
Činjenicu da je Glavaš inače uposlenik Elektroprivrede Hrvatske zajednice Herceg Bosne, FERK nije smatrao sukobom interesa, iako Operator prodaje struju iz obnovljivih izvora opskrbljivačima među kojima je upravo i tvrtka u kojoj je zaposlen.
U listopadu ove godine bez mnogo pompe novi direktor konačno objavljuje popis privilegiranih proizvođača električne energije, ali i ne i dodjeljene dinamičke kvote, a što je zakonska obaveza. Bez provedene revizije nezakonito sklopljenih ugovora u periodu mandata Misirače, ovaj potez Željka Dolečeka otvorio je prostor za legalizaciju milijunske pljačke građana FBIH, koju je operativno provodio Misirača nezakonitom dodjelom nepostojećih kvota.
Više od mjesec dana Željko Doleček odbija odgovoriti na pitanja.
Iako su prema Zakonu o korištenju obnovljivih izvora, zaduženi da nadziru poslovanje Operatora za OIEiEK, iz FERK-a su naglasili da ne mogu komentirati nalaze Ureda za reviziju FBIH.
Iz resornog ministarstva nismo dobili komentar na nepravilnosti uočene financijskom revizijom Operatora za OIEIEK.
Nema majorizacije u dinamičkim kvotama
Razloge administrativne šutnje možda najbolje ilustruju matematički izračuni naknada koje će biti isplaćene korisnicima 16,9 MW nelegalno dodijeljenih poticajnih kvota za ugovore koji su potpisani tijekom 2019. i 2020. godine, a nakon što je APOEF-om određenih 23 MW podijeljeno.
Garantnu cijenu otkupa električne energije iz solarnih postrojenja određuje FERK i ove cijene ovise od snage solarne elektrane. Tako će prema sadašnjim cijenama za financiranje 16,9 MW u tijeku jedne godine biti potrebno 7,17 milijuna maraka. Kako su ovi ugovori potpisani na ugovorno razdoblje od 12 godina za financiranje ovih elektrana u konačnici će se izdvojiti 85,4 milijuna maraka.
Od spomenutih 85,4 milijuna ukupno 51,1 milijun poticaja dolazi iz naknada koje uplaćuju građani FBIH. Podsjećamo u proteklih 4 godine, za vrijeme mandata Boriše Misirače, naknada za obnovljive izvore energije porasla ja za 500%.
U ovom kontekstu zanimljiva je i raspodjela naknada koje se prikupljaju u FBIH na osnovu naplate kupcima električne energije. Prema izvještaju o rekapitulaciji naknada za financiranje obnovljivih izvora u ovoj godini je prikupljeno 30 milijuna maraka od čega je Elektroprivreda BIH od svojih korisnika prikupila oko 76% ovog iznosa, a Elektroprivreda HZHB nešto više od 20%.
Međutim, za razliku od prikupljenih sredstava, raspodjela ovih sredstva ide u korist proizvođača priključenih na mrežu Elektroprivrede HZHB. Tako je za poticaje proizvođačima koji su u sustavu ove elektroprivrede isplaćeno 14,1 milijun (77%) dok je proizvođačima na mreži Elektroprivredi BIH po ovom osnovu pripalo 4,2 milijuna maraka(23%).
Konačno objavljen registar privilegiranih proizvođača otkriva snažan monopolistički položaj kompanije GP Toming Grude nad poticajima za solarne elektrane.
Miro Tomas ratni zapovjednik HVO-a i član HVIDRE svoju multimilijunsku imperiju stvorio je nakon rata u BIH na građevinskim poslovima u Hercegovini. Prema pisanju medija kao i službenom izvještaju nekadašnje privremene upraviteljice Hercegovačke banke Tobi Robinson tvrtka GP Toming bila je uključena u prvobitni prijenos dionica sa Zapadnohercegovačke županije na privatne tvrte koje su svoje dionice Hercegovačke banke plaćale izvođenjem građevinskih radova za spomenuti kanton.
Podsjećamo afera Hercegovačka banka otkrila je način na koji je tadašnji vrh HDZ-a oštetio državni proračun Republike Hrvatske za više od milijardu kuna te otkrila model funkcioniranja ove stranke. Jedan od predvodnika nemira i organizatora cestovne blokade koje su nastale u Hercegovini, preciznije u Grudama nakon što je visoki predstavnik poslao u banku snage SFOR-a i postavio privremenog upravitelja bio je upravo vlasnik tvrtke GP Toming, Miro Tomas. Tomas će za ovu blokadu na ulicama Gruda, koristiti upravo svoju građevinsku mehanizaciju.
Danas ugledni hotelijer i vlasnik ekskluzivnih objekata po Jadranskoj obali Miro Tomas svoju poslovnu strategiju u Bosni i Hercegovini temelji na izgradnji i proizvodnji subvencionirane električne energije iz solarnih elektrana.
Prema dostupnim podacima na stranici Operatora za OIEiEK, tvrtka GP Toming ima danas čak 43 solarne elektrane. Od ovih solarnih elektrana, njih ukupno 39 imaju pojedinčane snage od po 150kW, dok su 4 solarne elektrana u vlasništvu Mire Tomas pojedinačnih snaga od po 1MW.
Spomenute 43 solarne elektrane, uspješnog bivšeg ratnog zapovjednika HVO, imaju ukupnu instaliranu snagu od 9,85MW. Sve ove elektrane su u sustavu poticaja, novcem koje uz račune za struju plaćaju građani Federacije BiH.
Prema objavljenim izvještajima Operatora za OIE na web stranici i garantovanih cijena FERK-a koje su važile u trenucima dodjeljivanja ugovora, a koje se pri dodjeli 12-godišnji ugovora više ne mijenjaju, ovih 43 solarne elektrane u vlasništvu kompanije Toming samo za jednu godinu ostvaruje prihode od prodaje između 4,6 i 4,8 milijuna maraka.
Za 12 godina, na koliko se potpisuju ovi unosni ugovori, tvrtka Toming po ovom osnovu će prihodovati više od 56 milijuna maraka.
Od ukupno 23 MW koje su APOEF-om dodijeljene za solarne elektrane, na solarne elektrane u vlasništvu Mire Tomasa, vlasnika Tominga otpada skoro 10MW. Prema raspoloživim podacima na stranci Operatora, Tomingove 4 solarne elektrane od po 1MW dobile su predugovore odnosno dinamičke kvote, tek u rujnu 2020. za vrijeme Boriše Misirače, iako su u tom trenutku sve dinamičke kvote već odavno potrošene.
Iz tvrtke Toming nisu željeli komentirati dodjelu ugovora u ovom razdoblju.
Prema dostupnim podacima u razdoblju nakon što su zakonska 23 MW dinamičkih kvota podijeljeno 194 solarna postrojenja su dobila ugovore. Za financiranje ugovora potpisanih u razdoblju mandata Boriše Misirače bit će izdvojeno cca 85,4 milijuna maraka.