VIDEO  Bugari snimili dokumentarac o Titu pod naslovom 'Krvnik 20. stoljeća'

Bugarska novinska agencija BGNES objavila je dokumentarni film o Josipu Brozu Titu pod naslovom “Tito: The Butcher of the 20th Century”. Dokumentarac je premijerno prikazan 5. lipnja 2026. godine, a dostupan je putem platformi agencije BGNES i njezina službenog YouTube kanala.

Film se bavi nasljeđem socijalističke Jugoslavije i nastoji osporiti raširenu predodžbu prema kojoj je jugoslavenski komunizam bio blaži od režima u drugim državama Istočnog bloka. Autori dokumentarca u fokus stavljaju masovne zločine nakon Drugog svjetskog rata, političke progone, logore, djelovanje jugoslavenskih tajnih službi te masovne grobnice u državama bivše Jugoslavije.

Prema navodima BGNES-a, dokumentarac je sniman u više država bivše Jugoslavije, a u njemu govore povjesničari, publicisti, istraživači i svjedoci iz Slovenije, Sjeverne Makedonije, Hrvatske i Srbije. Film je predstavljen kao povijesno-politička rekonstrukcija mračnih strana jugoslavenskog socijalizma i pokušaj da se otvore pitanja o žrtvama, arhivima, odgovornosti i javnom pamćenju.

Fokus na Sloveniju i masovne grobnice

Jedan od središnjih dijelova filma odnosi se na događaje neposredno nakon završetka Drugog svjetskog rata. BGNES navodi da dokumentarac donosi rijetke arhivske snimke i svjedočanstva o masovnim likvidacijama i neobilježenim grobnicama na području Slovenije. Posebno se spominju lokaliteti Kočevski Rog, Jama pod Krenom, Macesnova Gorica i Huda Jama.

U filmu se, prema objavi agencije, govori o sudbini hrvatskih vojnika i civila koji su nakon predaje kod Bleiburga vraćeni u Jugoslaviju, kao i o drugim žrtvama poslijeratnih obračuna. Autori filma tvrde da su te teme desetljećima bile potiskivane iz javnog prostora, dok su arhivi i dalje djelomično zatvoreni.

Tajne službe i politička represija

Velik dio dokumentarca posvećen je djelovanju jugoslavenskih sigurnosnih službi, prije svega OZN-e i UDB-e. Film obrađuje političke progone, represiju nad neistomišljenicima, zatvore i logore te likvidacije političkih emigranata u inozemstvu.

Autori dokumentarca tvrde da se o tim aspektima jugoslavenskog režima u međunarodnoj javnosti dugo govorilo znatno manje nego o represiji u drugim komunističkim državama. Upravo zato film nastoji osporiti sliku Tita kao državnika čiji je režim, prema čestom tumačenju na Zapadu, imao “humanije lice”.

Bugarska perspektiva i Vardarska Makedonija

Poseban dio filma obrađuje razdoblje nakon 1944. godine na prostoru Vardarske Makedonije. BGNES u najavi filma navodi da dokumentarac analizira “de-bulgarizaciju”, odnosno politiku kojom je, prema autorima, jugoslavenski režim sustavno potiskivao bugarski nacionalni identitet među dijelom stanovništva današnje Sjeverne Makedonije.

U filmu se govori i o ulozi UDB-e u progonima osoba koje su se izjašnjavale kao Bugari ili su bile povezivane s bugarskim nacionalnim pokretima. Ta je tema posebno osjetljiva zbog dugogodišnjih političkih i povijesnih prijepora između Bugarske i Sjeverne Makedonije.

Film već izaziva podjele

Budući da je dokumentarac objavljen tek početkom lipnja, šire reakcije u regiji tek se očekuju. Ipak, već sada je jasno da će film otvoriti stare rasprave o nasljeđu Jugoslavije, Titu, partizanskim zločinima i odnosu prema komunističkoj prošlosti.

U Bugarskoj se film predstavlja kao pokušaj rasvjetljavanja sudbine Bugara u Jugoslaviji, osobito u kontekstu spora sa Skopljem oko povijesti i identiteta. U dijelu makedonske javnosti takav se pristup može tumačiti kao nastavak bugarskog političkog pritiska i pokušaj revizije povijesti.

U Hrvatskoj i Sloveniji teme masovnih grobnica, poslijeratnih likvidacija i djelovanja UDB-e nisu nove. O njima se desetljećima govori u javnom prostoru, a posljednjih godina ponovno su aktualizirane kroz istraživanja grobišta i rasprave o obilježavanju žrtava komunističkog režima.

Dokumentarac “Tito: The Butcher of the 20th Century” zbog izravnog i oštrog narativa vjerojatno će privući pozornost javnosti u državama bivše Jugoslavije, ali i otvoriti pitanje koliko su društva u regiji spremna suočiti se s različitim, često suprotstavljenim interpretacijama vlastite prošlosti.