Znatno smanjena proizvodnja maline u BiH

Iako je berba maline završena prije više mjeseci, malinari još uvijek ne znaju kolika će biti konačna otkupna cijena, što dodatno stvara nesigurnost u proizvodnji. Jedan od proizvođača maline, Ivan Stojanović iz Bratunca, zadovoljan je ovogodišnjim prinosom, ali je, kako ističe, izrazito nezadovoljan otkupnom cijenom. Uz nisku cijenu, veliki problem predstavlja i nedostatak radne snage.

Stojanović na oko šest duluma uzgaja sorte vilamet, miker i tulamin, a ujedno je i predsjednik Upravnog odbora Udruženja „Vilame“ iz Bratunca.

„Velika inflacija i rast cijena repromaterijala dodatno opterećuju proizvođače. Moja obitelj mi pomaže u berbi, inače bih imao znatno veće troškove. Cijena maline stalno varira i to je najveći problem nas proizvođača koji se ovim poslom bavimo godinama. Svi malinari trebali bi imati istu otkupnu cijenu, a niska cijena, visoki troškovi i nesigurno tržište glavni su razlozi smanjenja proizvodnje maline“, kaže Stojanović, prenosi Fena.

Zbog nestabilnog tržišta otkupna cijena maline je neizvjesna, a proizvođači se suočavaju s kontinuiranim gubicima.

„Nisam zadovoljan otkupnom cijenom. Imamo različite cijene, što je najgora stvar. One se kreću od 6,20 do 8,50 KM po kilogramu. Prije pet godina cijena maline bila je 3,80 KM, a pretprošle godine iznosila je 2,80 KM po kilogramu. Zbog niske otkupne cijene i poskupljenja repromaterijala poslovali smo s gubitkom. Najbolje bi bilo da svi otkupljivači imaju istu otkupnu cijenu maline“, poručuje Stojanović.

Ističe i kako su malinari nedavno održali sastanak s resornim ministrom, na kojem su iznijeli primjedbe vezane uz raspodjelu poljoprivrednih premija, no konkretna rješenja još uvijek nisu ponuđena.

Prema njegovim riječima, zbog navedenih problema proizvodnja je smanjena za najmanje 50 posto u posljednje tri do četiri godine.

„Mislim da je ovo početak kraja malinarstva kada je riječ o većoj proizvodnji. Ne vjerujem da ćemo se ikada vratiti na razinu kakvu smo imali ranije. Prije pet godina na području Srebrenice, Bratunca i Milića proizvodilo se oko dvije i pol tisuće tona maline. Ove godine proizvedeno je oko tisuću i dvjesto tona, što znači da je proizvodnja smanjena za više od polovice“, rekao je Stojanović.

Budućnost malinara, prema riječima Ivana Stojanovića, krajnje je neizvjesna, a jedno je sigurno – iz godine u godinu sve je manje proizvođača na području Srebrenice, Bratunca i Milića.