Zločin za koji nitko nije odgovarao
‘Ginuli smo i onda i danas pred njihovim očima, a njihovih kamera za nas nije bilo', rekao je u propovijedi fra Bavrka.
Pri tome je poraznim ocijenio što je svjetska javnost 'ostala nijema' na zločine počinjene nad Hrvatima Lašvanske doline.
‘Bili su hladni promatrači zbivanja u Lašvanskoj dolini, promatrali su kako ginu nevini, kako im se pale kuće. Ostali su nijemi na Travnik i na Bugojno', dodao je viteški župnik.
Pri tome je pozvao vjernike na 'put oprosta, pomirenja i nade'.
Nakon polaganja vijenaca i paljenje svijeća na spomen obilježje u Križančevu Selu u amfiteatru Osnovne škole ‘Dubravica' održana je komemoracija.
Na dan 22. prosinca 1993. godine pripadnici bošnjačke Armije BiH upali su u ranim jutarnjim satima u selo nakon čega se dogodio prvi pokolj nad zarobljenim vojnicima HVO-a i hrvatskim civilima. Selo su opljačkali, a kuće i gospodarske objekte zapalili. Tada su odmah ubijena 34 vojnika i hrvatska civila, među kojima je bilo žena i staraca. Još trideset vojnika zarobljeno i odvedeno u selo Poćulica, a poslije u Zenicu gdje im se jedno vrijeme gubi svaki trag. Nakon 39 dana od zarobljavanja, pod pritiskom obitelji, UNPROFOR-a i Međunarodnog Crvenog križa bošnjačka je strana predala posmrtne ostatke pobijenih zarobljenika.
Za zločin počinjen u Križančevu Selu ni nakon 24 godine još uvijek nitko nije kazneno odgovorao, ni pred Haaškim tribunalom, ni pred Sudom BiH.
Hina
Vezani članci