Zašto prosvjeduju prijevoznici u BiH? Ključni razlozi i moguća rješenja

Prijevoznici u Bosni i Hercegovini pokrenuli su masovne prosvjede i blokade cesta zbog niza problema koji, kako navode, ugrožavaju opstanak transportnog sektora. Radi se o sektoru vrijednom više od 4,7 milijardi eura, u kojem je zaposleno oko 47.000 ljudi.

Glavni razlozi nezadovoljstva

Pravilo 90/180 dana u EU vozačima iz BiH, ali i Srbije, Makedonije, Albanije, Kosova i Crne Gore radi najviše problema.
Vozači s putovnicama BiH izloženi su ograničenju prema kojem ne smiju boraviti u zemljama Europske unije duže od 90 dana u razdoblju od 180 dana. To pravilo tretira ih praktički kao turiste, a ne kao profesionalne vozače. Za razliku od njih, vozači s hrvatskom putovnicom, odnosno državljanstvom EU, takva ograničenja nemaju i mogu raditi bez vremenskih prepreka.

Troškovi goriva i cestarina

Prijevoznici traže povrat dijela trošarine na gorivo, kao i popuste na cestarine. Usporedno s praksom u Europskoj uniji, navode da su u nepovoljnijem položaju jer snose veće troškove koji im smanjuju konkurentnost.

Poseban problem su duge procedure na granicama, složena papirologija i nedostatak digitalizacije. Sve to uzrokuje višesatna čekanja, dodatne troškove i gubitke u transportu.

Udruženja prijevoznika podsjećaju da su nadležnim institucijama ranije uputili 17 konkretnih zahtjeva, ali da nijedan nije proveden. Tvrde da su iscrpili sve mogućnosti dijaloga i da su zbog toga bili prisiljeni na prosvjede. Nadležni ministar Edin Forto pak tvrdi kako je 11 od njihovih 17 zahtjeva već ispunjeno, na pet se radi, dok je ona o Schengenskom režimu iznad njegovih nadležnosti.

Francuski model prosvjeda

Prosvjedi su organizirani po takozvanom “francuskom modelu”: blokira se teretni promet i lanci opskrbe, dok se putničkim vozilima omogućava prolazak. Fokus je na zaustavljanju prometa roba, a ne na ugrožavanju svakodnevnog kretanja građana.

Prijevoznici izravno prozivaju Ministarstvo komunikacija i prometa BiH na čelu s Edinom Fortom zbog neispunjenih obećanja. Ministar pak tvrdi da su njegove nadležnosti iscrpljene i da je ostatak odgovornosti na drugim institucijama. Dio političkih aktera, poput Milorada Dodika, podržao je prijevoznike i iskoristio situaciju za kritiku državne vlasti.

Moguća rješenja

Primjena AETR sporazuma

BiH je potpisnica Europskog sporazuma o radu posada vozila u međunarodnom cestovnom prometu (AETR), koji predviđa poseban status profesionalnih vozača. Njegova dosljedna primjena uklonila bi ograničenje 90/180 dana i vozače BiH prestala tretirati kao turiste. Ovo se smatra najtrajnijim rješenjem.

Bilateralni sporazumi

BiH bi mogla potpisati posebne bilateralne sporazume s članicama EU, čime bi vozači dobili izuzeće od turističkog režima boravka. Takvo rješenje zahtijeva političku volju i pregovore.

Registracija firmi u EU

Ako se problem ne riješi na razini države, mnoge će transportne firme biti prisiljene registrirati podružnice u Hrvatskoj ili Sloveniji. Time vozači automatski dobivaju EU dokumentaciju i radna prava, ali država BiH gubi poreze, doprinose i radna mjesta.

Posebne radne vize

Kao privremeno rješenje razmatra se uvođenje posebnih transportnih viza za vozače iz BiH, no to bi zahtijevalo izmjene viznih režima EU i bilo bi teško provedivo.

Prosvjedi prijevoznika u BiH rezultat su dugogodišnjeg ignoriranja strukovnih zahtjeva i nagomilanih problema u sektoru transporta. Ključna pitanja odnose se na diskriminaciju vozača s bh. dokumentima u EU, previsoke troškove poslovanja i nedostatak učinkovitog odgovora domaćih vlasti. Sustavno rješenje moguće je kroz primjenu međunarodnih sporazuma i dogovor s EU, no u suprotnom će sve veći broj prijevozničkih tvrtki biti prisiljen seliti poslovanje u zemlje Europske unije.