Ukidanje američkih sankcija Miloradu Dodiku i skupini od tridesetak njegovih suradnika te članova najuže obitelji potvrda je da sadašnja administracija Donalda Trumpa iskušava novi pristup Bosni i Hercegovini, suglasna je većina političara, analitičara i medija u toj zemlji.
Ured za kontrolu inozemne imovine (OFAC) pri američkom Ministarstvu financija u srijedu je objavio kako su s popisa sankcioniranih uklonjeni Dodik, članica Predsjedništva BiH Željka Cvijanović, dvadesetak bivših i sadašnjih dužnosnika u tijelima vlasti BiH i Republike Srpske ali i brojne tvrtke koje su ranije dospjele na "crnu listu" SAD-a zbog sumnje da predstavljaju dio koruptivne mreže koja Dodika održava na vlasti i omogućava mu osobno bogaćenje, prenosi Hina.
OFAC nije dao nikakvo pojašnjenje zašto Dodik i njegovi suradnici te tvrtke više nisu pod kaznenim mjerama koje su značile zabranu putovanja u SAD i zamrzavanje imovine ako je sankcionirani posjeduju na američkom tlu.
Naknadno su iz State Departmenta pojasnili kako je to dio redovitih revizija koje se provode svake godine radi promicanja američkih interesa ali su potvrdili i kako je ukidanje sankcija u izravnoj vezi s Dodikovim povlačenjem s dužnosti predsjednika RS te poništavanjem spornih zakona koje je upravo na njegov poticaj ranije donio entitetski parlament.
"Konstruktivne akcije koje je poduzela Narodna skupština RS-a u prethodnim tjednima trebale bi poboljšati stabilnost Bosne i Hercegovine i omogućit će partnerstvo sa SAD-om bazirano na zajedničkim interesima, ekonomskom potencijalu i zajedničkom prosperitetu", stoji u izjavi iz State Departmenta koju je dobio portal Detektor.ba.
Dodali su da planiraju blisko surađivati s političkim akterima i sudionicima "iz cijelog političkog spektra u BiH" kako bi unaprijedili zajedničke prioritete no ostalo je nejasno zašto je na popisu osoba pod sankcijama ostao dio ljudi iz Srpske demokratske stranke (SDS) kao i HDZ-ov Marinko Čavara, predsjedatelj Zastupničkog doma parlamenta BiH koji je kažnjen zbog procjene da je odgovoran za blokiranje imenovanja sudaca Ustavnog suda Federacije BiH dok je bio predsjednikom tog entiteta.
Čavara zbog toga već mjesecima ne može primati ni zarađenu plaću.
Dodik je pod američke sankcije dospio još 2017, ostale su na snazi i u vrijeme prvog Trumpova mandata dok ih je administracija Joea Bidena pojačala kažnjavajući cijeli krug njegovih najbližih suradnika i provoditelja Dodikovih separatističkih prijetnji i zamisli.
Siniša Karan, sadašnji Dodikov kandidat na prijevremenim izborima za predsjednika RS, tako je kažnjen sankcijama jer je kao ministar unutarnjih poslova RS izravno radio na pripremi zakona na temelju kojih bi se taj entitet odvojio od BiH.
Iako mediji u RS-u koje kontrolira vlast euforično izvještavaju o ukidanju sankcija kao o Dodikovoj krunskoj pobjedi on sam se suzdržano oglasio zahvaljujući Trumpu na razumijevanju.
"Još jednom se pokazalo da je sve ono što je izgovoreno protiv nas bila laž i propaganda", napisao je Dodik na mreži X uz poruku kako RS "nikada neće pasti".
Iz oporbe u RS ukidanje sankcija odmah su protumačili kako dokaz da je Dodik "sve prodao" radi osobne dobrobiti.
"Još ne znamo šta su sve dali, ali znamo jedno - s obzirom na to da su SDS i ostali ostali na crnoj listi, nisu se borili za Republiku Srpsku, borili su se samo za sebe, a račun za ove ustupke tek će nam stići", izjavio je gradonačelnik Banje Luke i čelnik Stranke demokratskog progresa (PDP) Draško Stanivuković.
Ukidanje sankcija odmah je postalo povodom i za obračune među bošnjačkim strankama pa su tako na račun vladajućih stigle optužbe iz Stranke demokratske akcije (SDA) da su poraženi u srazu s Dodikom i time pokazali svoju nekompetentnost.
Ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković na to je odgovorio porukom kako je riječ o politici koju vodi SAD a da kritičari ne razumiju što je zapravo važno a to je da je Dodik detroniziran i to pod američkim pritiskom.
"Ovo je njegov politički kraj i njegov odlazak s političke scene je veliki dobitak za BiH. Hoće li on kao čovjek u mirovini imati ili neće imati sankcije iz mog je kuta manje bitno. Nije nebitno, ali je manje bitno", kazao je Konaković za portal Radiosarajevo.ba.
Ključni test učinkovitosti novog pristupa američke administracije bit će kako će se Dodikov Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) koji je formalno i dalje dio vladajuće koalicije u BiH ponašati pri donošenju državnog proračuna kao i kod usvajanja dva zakona bitna da bi BiH mogla otvoriti pristupne pregovore s Europskom unijom a važno pitanje je imenovanje glavnog pregovarača pri čemu se kao najizgledniji kandidat spominje Dodikova savjetnica Ana Trišić Babić, sadašnja privremena predsjednica RS.
Stranke bošnjačko-građanskog bloka u vladajućoj koaliciji odlučno odbacuju mogućnost da ona bude imenovana za glavnog pregovarača no ne spore da bi to trebala biti osoba srpske nacionalnosti.
Vezani članci