Zapovjednik bojne 'Knez Domagoj' objavio kartu iz operacije Bura i prozvao elite: „Šutnje je bilo previše“

Ratni zapovjednik 3. bojne HVO-a „Knez Domagoj“ i pukovnik Milenko Obradović objavio je fotografiju karte za koju navodi da je autentična radna karta iz operacije „Bura“ 1992. godine, a objavu je popratio žestokom kritikom političkih i vojnih elita, načina na koji se danas obilježavaju ratne obljetnice te odnosa prema običnim vojnicima i ratnim zapovjednicima s početka rata.

„Na slici je autentična radna karta iz operacije Bura 1992. godine. Dok salonske elite crtaju svoju podobnu povijest, mi čuvamo onu stvarnu, ispisanu krvlju i blatom s prve crte“, napisao je Obradović.

Obradović se u podužoj objavi posebno osvrnuo na službene obljetnice i proslave, prozivajući Hrvatski narodni sabor BiH te tvrdeći da se u prvi plan danas stavljaju ljudi koji, prema njegovim riječima, nisu podnijeli najveći teret u najtežim ratnim godinama.

„Pitam vas u HNS-u, izravno i vojnički: znate li vi uopće gdje je prvi pucanj ispaljen? Znate li tko ga je ispalio? Zna li itko od vas u tim skupim odijelima imena ljudi koji su 1991., 1992. i 1993. godine – bez logistike, bez proračuna, bez plaća i bez ijednog čina na ramenu – prvi stali na branik ove grude i primili najteži udar?“, naveo je.

„Moj obični vojnik iznio je rat na svojim leđima“

U središtu njegova istupa je položaj običnih vojnika za koje tvrdi da su nakon rata potisnuti na marginu, dok su položaje i privilegije preuzeli drugi.

„Moj obični, pošteni vojnik – radnik, seljak, student – iznio je ovaj rat na svojim leđima u onim najtežim godinama i podnio najveću žrtvu“, napisao je Obradović.

Tvrdi kako su brojni bivši vojnici danas u teškom položaju, dok njihova djeca budućnost traže izvan Bosne i Hercegovine.

„A gdje su moji vojnici danas? Gurnuti su na marginu, preživljavaju od crkavice i zaobilaze se u širokom luku. Njihova djeca i unučad danas drže karte u jednom smjeru za Njemačku, Irsku i diljem svijeta jer u rodnoj grudi nema posla bez stranačke iskaznice i pogaženog obraza“, poručio je.

Obradović je vrlo oštro kritizirao i pojedine poslijeratne generale i zapovjednike, nazivajući ih „salonskim generalima“ i dovodeći u pitanje njihovu ratnu ulogu. Pritom nije naveo konkretna imena osoba na koje se većina tih tvrdnji odnosi niti je uz objavu priložio dokaze kojima bi se one mogle neovisno provjeriti.

Prozvao i knjigu Joze Pavkovića

U objavi se osvrnuo i na knjigu Joze Pavkovića o ratnom razdoblju, za koju tvrdi da ne daje dovoljno prostora ljudima koji su, prema njegovu viđenju, bili ključni u prvim godinama rata.

„Naručene i politički podobne knjige poput ove uopće nije teško napisati. Svatko može nizati pamflete i hvaliti one koji su na posložene sustave zasjeli tek pred kraj rata. Ali napisati knjigu s čistom, golom istinom – e, to je za vas i vaše autore nemoguća misija“, napisao je Obradović.

Posebno je poručio političarima i dužnosnicima da na budućim obljetnicama više pozornosti posvete poginulim braniteljima, njihovim obiteljima i preživjelim suborcima.

„Umjesto naslikavanja pred kamerama, stanite i gledajte izravno u te slike, gledajte u njihove preživjele suborce, gledajte u oči njihovih obitelji i svih prisutnih ljudi koje ste gurnuli na marginu“, naveo je, dodajući kako je „šutnje s naše strane bilo previše“.

„Sustavna nepravda prema običnom vojniku ne poznaje naciju“

Na kraju objave Obradović je naglasio kako svoje kritike ne ograničava samo na HVO. Tvrdi da su se slični procesi nakon rata dogodili i među pripadnicima drugih dviju vojski koje su ratovale u Bosni i Hercegovini.

„Na sve tri strane matricu drže salonske elite i politički profiteri. Svugdje su istinski, pošteni ratnici s početka rata gurnuti u bijedu i zaborav, dok fotelje drže i povijest kroje oni koji su u najtežim godinama bili najdalje od prve crte. Sustavna nepravda prema običnom vojniku ne poznaje naciju“, napisao je.

Operacija „Bura“ provedena je u studenome 1992. na području Podveležja i istočne Hercegovine. Dokumenti korišteni i pred Međunarodnim kaznenim sudom za bivšu Jugoslaviju navode da je jedan od ciljeva operacije bio pomicanje crte i udaljavanje srpskog topništva od područja Mostara i Stoca.

Obradović je svoju poruku zaključio tvrdnjom da povijest ne smiju određivati politička podobnost i poslijeratni položaji.

„Povijest su ispisali pošteni ratnici u rovovima 1991., 1992. i 1993. godine, a ne vaši salonski generali, podobni pisci i poslijeratni profiteri. Vojnički obraz se ne prodaje“, zaključio je.