Entitetske vlade u BiH posljednjih dana donijele su određene ekonomske mjere s ciljem ograničavanja rasta marži za životne namirnice u razdoblju inflacije. O ovoj temi, efektima i slabostima, za Klix je govorio ekonomist Faruk Hadžić.
Na pitanje hoće li ograničavanje marži trgovcima imati pozitivan efekat za građane ili se radi o kozmetičkim promjenama, sugovornik odgovara.
"Mi smo sada u razdoblju kada moramo liječiti negativne posljedice inflacije jer nismo donosili odluke kada je to trebalo. Da smo na vrijeme usvojili barem privremeno ukidanje akciza na gorivo, u proljeće prošle godine, jer je tajming vrlo bitan u cijeloj priči, danas bi imali dosta lakšu i jednostavniju situaciju. Sada je inflacija eksplodirala i to nije lak posao niti za jednu vladu, pa ni za naše entitetske. Ovo šta radi Vlada FBiH i RS oni pokušavaju da na neki način da određenim mjerama proizvedu određeni efekat"
"Što ako na svjetskom tržištu dođe do rasta cijena? Ograničeno je koliko može zaraditi trgovac, ali niste ograničili cijene jer je nemoguće ograničiti cijene. Što ako proizvođač smanji gramažu, pa umjesto propisane mjere za 1 kg on pakira 900 grama. Onda se gubi smisao mjera i zloupotrebe su moguće proizvođača", naveo je.
Faruk Hadžić je doktor ekonomskih znanosti i predavač na SSST-u. Hadžić ima savjet, i za Vladu FBiH i Vladu RS-a.
"Ja bih savjetovao, jer mislim da bi bilo bolje, da dođe do dijaloga između vlada, trgovačkih lanaca i proizvođača i da dogovore tzv. dogovornu intervenciju kako bi usuglasili cijene proizvoda, ali pod uvjetom da svi u lancu odmah snize cijene. Mislim da bi ta mjera imala bolje efekte za građane. Tako bi građani znali da taj i taj proizvod ima nižu cijenu, u svim trgovinama", istaknuo je.
"Dakle, ne govorimo da vlada nameće neke mjere nego da se postigne dogovor svih u lancu, a vlada svakako može donijeti set mjera pomoći poduzetnicima da bi i njima u konačnici nešto olakšala i amortizirala troškove", smatra Hadžić koji je dodao da u ovom vremenu inflacije nitko ne može jamčiti da će mjera imati pozitivan efekt do kraja.
"Na taj način, konkretno u Federaciji BiH, mnogi bi radnici dobili veće plaće i tako bi se prilično amortizirali ovi troškovi rasta cijena. Dakle, dogovorna intervencija o snižavanju cijena svih u lancu i fiskalni zakoni za povećanje plaća radnicima. U toj fiskalnoj reformi je predviđeno da sve što se smanji za doprinose ide radniku jer bi se prešlo na sustav Bruto 2 obračuna i tako poslodavac ne bi mogao za sebe zadržati razliku. Dakle, govorimo generalno o plaćama, ne samo minimalnim plaćama", kazao je.
Sada je minimalna plaća 600 KM neto, a bruto 1.000. "U varijanti fiskalne reforme sve plaće bi se 'prepakirale' do stupanja na snagu poreskih zakona i prebacile bi se tako da radniku u ugovoru ne piše 'neto' već 'bruto' plaća i isto bi dobivali. No kada vlada smanji doprinose, vama bruto iznos ostaje isti, poslodavac tu ništa ne može uraditi, ali sada umjesto 600 dobivate nekih 750 KM. Ovisno koja je plaća u pitanju. Tih 150 KM ili više bi prilično amortiziralo troškove i rast cijena, a ne bi generiralo novu inflaciju jer se sada inflacija više generira zbog rasta plaća i zbog ostalog, a bruto trošak ostaje isti", objasnio je Hadžić.
Naprimjer litar mlijeka danas košta 2,20 KM. Pozitivno po građane bi bilo kada bi se postigao dogovor s nekim proizvođačima da umjesto za 2,20 KM mlijeko prodaju za 1,90 KM i da se odreknu jednog dijela zarade, ali da se odrekne i proizvođač, ali da vlast onda ide s mjerama subvencije. Tako bi se direktno smanjila cijena, a trgovci i proizvođači bi bili namireni.
Federalno ministarstvo trgovine donijelo je odluku o proširenju popisa proizvoda s ograničenom maržom. Broj artikala s ograničenom maržom povećan je s devet na petnaest, a očekuje se odobrenje…
Vezani članci