Za osnovne potrebe više od 3.300 KM: Obitelji u BiH najviše novca izdvajaju za hranu

Hercegovina.info
Vidi originalni članak

Na političke krize odavno smo naviknuli, a navikavamo se i na ekonomske. Na prehranu se izdvaja najviše novca, a unatoč tome što smo jedna od najplodnijih država u regiji, najveći dio hrane uvozimo. Ovisni o drugima i nestabilni, za poboljšanje životnog standarda čekamo stabilizaciju na globalnoj razini.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Cijene hrane, računi i krediti i dalje su glavne brige građana. U travnju je potrošačka košarica četveročlane obitelji iznosila više od 3300 maraka. Koliko je prehrana poskupjela, najbolje pokazuje podatak da se na nju potroši više nego na troškove stanovanja, obrazovanja, odjeće i prijevoza zajedno. Cijene voća i povrća i dalje izazivaju zaprepaštenje građana.

Što kažu građani?

"Mi umirovljenici to možemo slabije kupovati, ali kupimo barem malo, samo, što se kaže, da probamo, jagode, trešnje..."

"Točno se vidi da je sve poskupjelo. Da napravimo dobar ručak, malo mesa, baš se osjeti da je puno poskupjelo, na svim artiklima."

"Prehrana, zna se što je poskupjelo, mlijeko, ulje... Mlijeko nekako, iako je skupo, ali ulje, brašno, šećer... Sve smo smanjili, smanjujemo dok ne počnemo piti gorku kavu."

Gorak okus u ustima izaziva i činjenica da BiH sve više uvozi više od 80 posto hrane koju konzumira. Time, korak po korak, postajemo iznimno ovisni, čak i u sektoru u kojem to ne bismo morali biti.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

"Površina obradivog zemljišta u BiH više-manje jednaka je onoj u Hrvatskoj. Ta površina u Kini hrani 25 milijuna ljudi. Dakle, BiH bi mogla hraniti regiju da to želi, ali ako bi se granice zatvorile, mislim da ne bismo mogli prehraniti ni glavni grad", ističe Marin Bago iz Udruge za zaštitu potrošača Futura Mostar.

"Mi nemamo strategiju za energiju i hranu, dva ključna resora o kojima bi svaka država trebala brinuti. To su neki sporadični pothvati, neko sporadično ministarstvo koje nešto pokušava učiniti, ali nema jasne vizije", smatra Aziz Šunje, profesor na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu.

Kao posljedica pojačanih inflatornih pritisaka iz međunarodnog okruženja, Centralna banka BiH procijenila je da će stopa inflacije u ovoj godini iznositi 4,7 posto, donosi N1.

Ovisno o budućim događanjima na globalnoj razini, građani BiH mogu se nadati poboljšanju ili, nažalost, pogoršanju situacije.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

"Najbolji scenarij je da se dođe do mira na Dalekom istoku, da se pronađe rješenje prihvatljivo za sve strane, a s druge strane da se rat u Ukrajini privede kraju, jer je to jako veliko iscrpljivanje svih resursa. Sve se to odražava na cijene proizvoda koje mi kupujemo", pojašnjava ekonomski analitičar Zoran Pavlović.

Čak i ako se u skorije vrijeme uspostavi mir, građani BiH, vodeći se prethodnim iskustvima, morat će pričekati na pojeftinjenje osnovnih potrepština. Jer ona dolaze mnogo sporije od poskupljenja.

Vezani članci