Vjetroelektrana Trebinje 1: Koncesija bez natječaja i netransparentni podaci o investitorima iz Kine i Singapura

Pregovori o dodjeli koncesije za izgradnju vjetroelektrane “Trebinje 1” vođeni su bez javnog nadmetanja, s kinesko-singapurskim konzorcijem netransparentne vlasničke strukture i ograničenih obveza javnog izvještavanja, doznaje portal Transparency internationala u BiH, Transparetno.ba

Nakon što su investitori odustali od projekta, Vlada Republike Srpske nastavila je pregovore s drugim singapursko-kineskim kompanijama sličnog profila. Izostanak transparentnog postupka i javno dostupnih podataka o provjeri investitora upućuje na izražen rizik od zloupotreba i korupcije u raspolaganju javnim resursima.

Projekt izgradnje vjetroelektrane “Trebinje 1” u javnosti je predstavljen kao jedna od najvećih investicija u sektoru obnovljivih izvora energije u Republici Srpskoj. Planirana je izgradnja vjetroparka instalirane snage veće od 500 MW na području Trebinja, uz procijenjenu vrijednost od 1,5 milijardi konvertibilnih maraka. Prema službenim navodima Ministarstva energetike i rudarstva RS, koncesionar je trebao uplatiti 7,8 milijuna KM koncesijske naknade.

Već u ranoj fazi postalo je jasno da se postupak dodjele koncesije ne odvija kroz transparentan i konkurentan proces. Umjesto raspisivanja javnog poziva, Vlada Republike Srpske odlučila se za izravne pregovore s kompanijama “China Power PTE. LTD” i “Zhongbo Group”, koje su predstavljene kao investitori s kineskim kapitalom i velikim iskustvom u sektoru obnovljivih izvora energije.

Ministar energetike i rudarstva RS Petar Đokić potpisao je sredinom kolovoza 2024. godine Sporazum o strateškoj suradnji u oblasti obnovljivih izvora energije s navedenim kompanijama. Međutim, vlasti Republike Srpske nikada nisu predočile javnosti dokaze o kredibilitetu tih kompanija, interesu drugih potencijalnih investitora niti razlozima zbog kojih je izabran pregovarački postupak bez konkurencije.

Iz Ministarstva energetike i rudarstva RS-a u više je navrata ponavljano kako Zakon o koncesijama Republike Srpske omogućava dodjelu koncesije bez javnog nadmetanja u slučaju postojanja sporazuma o suradnji, no bez dodatnog obrazloženja zašto se taj model primjenjuje u projektu ovakvih razmjera.

Tvrtka “Zhongbo Group d.o.o. Banja Luka” osnovana je 22. rujna 2024. godine, odnosno tri mjeseca nakon potpisivanja sporazuma o suradnji s Vladom RS-a. U trenutku osnivanja bila je u vlasništvu singapurske tvrtke “Everest Power PTE. LTD”, a kasnije prelazi u vlasništvo druge singapurske tvrtke, “Zodic Energy PTE. LTD”.

Prema ograničenim dostupnim informacijama, “Zhongbo Group (Z)” osnovana je 1991. godine u Pekingu, zapošljava više od 10.000 ljudi i ima desetke podružnica. Međutim, osim opisa koji se ponavlja u službenim priopćenjima vlasti RS-a, ne postoje javno dostupni dokazi da je upravo ta kompanija stvarni partner Vlade RS u ovom projektu.

Kompanija “China Power PTE. LTD” osnovana je 25. listopada 2023. godine u Singapuru i registrirana je kao privatna kompanija s ograničenom odgovornošću po dionicama, oslobođena obveze javnog financijskog izvještavanja. Obje kompanije koriste pravne modele koji ne omogućavaju jasan uvid u stvarno vlasništvo, financijske kapacitete ni porijeklo kapitala.

Unatoč tome, Vlada Republike Srpske s njima je vodila pregovore o projektu procijenjene vrijednosti veće od 1,5 milijardi KM, bez javno dostupnih dokaza da je provedena temeljita provjera njihove tehničke i financijske sposobnosti.

Skupština Grada Trebinja bez rasprave je usvojila odluku o pristupanju izradi zoning plana za vjetroelektranu, čime je otvoren put gradnji na ruralnim i poljoprivrednim zemljištima. Tijekom tog postupka nisu predočene studije utjecaja na okoliš, tehničke specifikacije ni financijske analize projekta. Načelnik Odjela za kapitalne investicije Grada Trebinja, Siniša Vučurević, imenovan neposredno prije pokretanja procedure, nije odgovarao na novinarske upite o ovom procesu.

U rujnu 2025. godine kinesko-singapurski konzorcij “Zhongbo Group” i “China Power PTE. LTD” obavijestio je Vladu Republike Srpske da odustaje od projekta. Time su potvrđene ranije kritike koje su se odnosile na selekciju investitora i nedostatak provjera njihovih stvarnih kapaciteta.

Umjesto raspisivanja novog javnog i konkurentnog postupka, Vlada RS nastavila je pregovore s drugim kompanijama, mijenjajući naziv projekta u “Leotar”. Novi sporazum o suradnji, potpisan 3. listopada 2025. godine, sklopljen je s kompanijama “Zhongji Construction” i “Zodic Energy PTE. LTD”.

Iz kabineta ministra energetike i rudarstva RS-a navedeno je kako je ponudu za dodjelu koncesije dostavila tvrtka “Zodic Energy PTE. LTD”, osnovana u ožujku 2025. godine u Singapuru. Samo nekoliko dana nakon potpisivanja sporazuma s Vladom RS-a, ta kompanija postaje vlasnik tvrtke “Zhongbo Group d.o.o. Banja Luka”, koja je prethodno odustala od realizacije projekta.

Izostanak javnog nadmetanja, u kombinaciji s nedostatkom informacija o kredibilitetu investitora, ukazuje na povišen korupcijski rizik i dovodi u pitanje zakonitost i svrhu pregovaračkog postupka. Cijeli proces, od prvih najava projekta do aktualnih pregovora, pokazuje obrazac netransparentnog upravljanja u kojem se odluke o javnim resursima donose iza zatvorenih vrata.

Transparency International u BiH objavio je studiju slučaja “Trebinje 1”, u kojoj upozorava na širi problem dodjele koncesija investitorima upitnog kredibiliteta. Takva praksa, kako navode, često završava skupim arbitražnim sporovima čije posljedice snose građani.

Kao najpoznatiji primjer navodi se slučaj “Vijadukt”, u kojem je Republici Srpskoj nedavno isplaćeno više od 100 milijuna KM odštete zbog sporne koncesije za hidroelektranu na Vrbasu. Također, Republika Srpska je još u postupku otkupa koncesije od tvrtke “Comsar Energy”, koja je dobila pravo na eksploataciju strateških rezervi ugljena ključnih za rad RITE Ugljevik.

TI BiH podsjeća i na ranije primjere u sektoru obnovljivih izvora energije, poput projekta solarne elektrane “Trebinje 1”, gdje su probijeni svi rokovi izgradnje, koncesija je prenošena na tvrtke bez kapaciteta za realizaciju, a investitori su se povlačili bez posljedica.

Zbog toga Transparency International u BiH ponovno poziva na jačanje zakonskog okvira, obavezno javno nadmetanje, jasno definirane kriterije evaluacije te potpunu transparentnost vlasničkih struktura i financijskih kapaciteta investitora.

Bez takvih promjena, upozoravaju, projekti obnovljivih izvora energije u Bosni i Hercegovini neće biti alat održive energetske tranzicije, nego trajni izvor korupcijskog rizika i financijskog tereta za građane.