Važnost braka u BiH drastično se promijenila u posljednjih 25 godina

Manje brakova, više razvoda i sve kasnije stupanje u brak ukratko opisuju posljednjih 25 godina u Bosni i Hercegovini. Podaci Agencije za statistiku BiH pokazuju da je broj sklopljenih brakova u kontinuiranom padu, dok je broj razvoda u stalnom porastu.

Prema podacima Agencije, u 2024. godini u Bosni i Hercegovini sklopljeno je 16.213 brakova.

„Broj sklopljenih brakova u BiH u posljednjih 25 godina u kontinuiranom je padu te je u 2024. godini sklopljeno 6.259 brakova manje nego 1999. godine. Najveći broj brakova sklopljen je među supružnicima u dobi od 25 do 29 godina“, navode iz Agencije. To znači da su 1999. godine bila sklopljena ukupno 22.472 braka, prenose Nezavisne.

Manje brakova, više razvoda

Dok je brakova sve manje, razvoda je sve više. Samo u 2024. godini zabilježeno je više od 900 razvoda više nego 1999. godine.

„Broj razvoda brakova u BiH u posljednjih 25 godina raste. U 2024. godini razvedeno je 2.913 brakova. Najveći broj razvoda, i kod žena i kod muškaraca, zabilježen je u dobi od 40 do 49 godina“, navode iz Agencije.

Osim što se rjeđe vjenčavaju, građani se na brak odlučuju i znatno kasnije, što potvrđuju podaci o prosječnoj dobi mladenaca. Prosječna dob mladoženje 1999. godine iznosila je 27,8 godina, dok je 2024. porasla na 30 godina. Prosječna dob mladenke povećala se s 24,3 godine u 1999. na 27,3 godine u 2024.

Ekonomska nesigurnost igra važnu ulogu

Psihologinja i obiteljska psihoterapeutkinja Maja Savanović Zorić iz Udruge građana „Psiholuminis“ iz Prijedora ističe da je riječ o dubokoj društvenoj promjeni te postavlja pitanje jesu li današnje generacije opreznije, zrelije, uplašenije ili jednostavno realnije.

„Ekonomska nesigurnost svakako igra važnu ulogu. Mladi danas ulaze u odrasli život u okolnostima koje karakteriziraju nesigurna zaposlenja, niska primanja, nemogućnost rješavanja stambenog pitanja i osjećaj da se tlo stalno pomiče pod nogama. Brak, koji je nekada bio i ekonomska zajednica, danas se doživljava kao dodatni rizik ako osnovni uvjeti stabilnosti nisu ispunjeni“, ističe Savanović Zorić.

Dodaje, međutim, da bi bilo pojednostavljeno ovu pojavu svesti isključivo na novac.

„Današnji mladi odrasli su uz visoku stopu razvoda, često svjedočeći emocionalno teškim, konfliktnim ili hladnim brakovima svojih roditelja. Mnogi su vrlo rano naučili da brak sam po sebi ne znači sigurnost, ljubav ni trajnost“, navodi ona.

U psihoterapijskoj praksi, dodaje, često čuje rečenice poput: „Ne želim živjeti kao moji roditelji“ ili „Radije ću biti sama nego u lošem braku“.

„Za razliku od ranijih generacija, mladi danas više govore o emocijama, granicama, mentalnom zdravlju i osobnim potrebama. Brak se sve rjeđe doživljava kao obvezan životni korak, a sve češće kao odnos koji mora imati smisao, kvalitetu i sigurnost. Zbog toga se u brak ne ulazi po svaku cijenu“, objašnjava Savanović Zorić.

Mladi u odnose ne ulaze „praznih ruku“

Prema njezinim riječima, jedan od ključnih, a često zanemarenih faktora u razumijevanju dugoročnog pada broja brakova i rasta razvoda jesu transgeneracijske traume.

„Mladi ljudi danas u odnose ne ulaze praznih ruku, već sa sobom nose emocionalna iskustva svojih roditelja i šireg društva“, ističe ona.

Dodaje kako se neobrađena trauma često nije izražavala riječima, nego kroz odnose, šutnju, emocionalnu nedostupnost, konflikte, rigidne uloge ili povlačenje.

Govoreći o porastu broja razvoda, Savanović Zorić naglašava da se danas ljudi češće usuđuju izaći iz nasilnih, toksičnih ili emocionalno praznih odnosa.

„Ranije su mnogi brakovi trajali na papiru, ali ne i u stvarnosti. Danas se manje trpi u tišini. To je bolno, ali i znak veće svijesti o osobnom dostojanstvu i mentalnom zdravlju“, ističe.

Vasić: Došlo je do promjene sustava vrijednosti

Sociolog Vladimir Vasić navodi kako ga navedeni podaci ne iznenađuju, ali ih smatra zabrinjavajućima.

„Očito je došlo do promjene sustava vrijednosti i odnosa prema obitelji. Iako se i dalje govori da su obitelj i djeca na prvom mjestu, podaci pokazuju da u prvi plan dolaze profesionalno usavršavanje i karijera. Vidljive su duboke kulturološke promjene u interesima i načinu života“, ističe Vasić.

Dodaje kako su ljudi danas sve češće sami sebi dovoljni.

„Nismo spremni podnositi žrtvu, a brak i obitelj svakako podrazumijevaju odricanje. S druge strane, riječ je i o promjeni životnog stila, ali i o ekonomskim razlozima te kvaliteti života“, objašnjava Vasić.

Prema njegovim riječima, obitelj prolazi kroz transformaciju, a velike obiteljske zajednice postaju sve rjeđe.

„Ovaj trend vjerojatno će se nastaviti jer nas je demografski sve manje, a sve više ljudi okreće se individualističkom načinu života. Sve je manje novca, a očekivanja su sve veća. Djeca i brak zahtijevaju i ekonomsku stabilnost, a ne samo ljubav i emocije“, zaključuje Vasić.