Ustavni sud odbio privremeno zaustaviti HE Dabar i HE Bistrica

Ustavni sud Bosne i Hercegovine odbio je zahtjeve Udruženja “Resursni Aarhus centar u BiH” za donošenje privremenih mjera kojima se tražila zabrana rada HE “Dabar” na rijeci Zalomci i Hidroelektrane “B-1” na rijeci Bistrici.

Odluke su donesene 2. srpnja 2026. godine, a odnose se na dva odvojena predmeta pred Ustavnim sudom BiH. U oba slučaja Aarhus centar je, uz apelacije protiv presuda Vrhovnog suda Republike Srpske, tražio i privremene mjere kojima bi se do konačne odluke Ustavnog suda zaustavio rad ovih hidroenergetskih projekata.

U predmetu koji se odnosi na HE “Dabar”, Aarhus centar je podnio apelaciju protiv presude Vrhovnog suda RS od 5. veljače 2026. godine. Istodobno je zatražio da Ustavni sud naloži privremenu “zabranu rada HE ‘Dabar’ na rijeci Zalomci”, kojom upravlja “Hidroelektrana Dabar” d.o.o. Trebinje.

Ustavni sud taj je zahtjev odbio kao neosnovan.

Prema obrazloženju odluke, Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju RS je 10. listopada 2022. godine obnovilo rješenje iz 2017. godine kojim je izdana ekološka dozvola za HE “Dabar”, s rokom važenja do 27. studenoga 2027. godine. Tužba Aarhus centra protiv tog rješenja prethodno je odbijena pred Okružnim sudom u Banjoj Luci, a potom je Vrhovni sud RS odbio i zahtjev za izvanredno preispitivanje te presude.

Aarhus centar je u apelaciji tvrdio da mu je povrijeđeno pravo na pravično suđenje te da javnost nije bila adekvatno uključena u postupak izdavanja obnovljene ekološke dozvole. Pozvali su se i na Aarhusku konvenciju, ističući da komentari uključene javnosti nisu bili pravilno razmotreni te da ni mještani naselja uz postrojenje HE “Dabar” nisu bili pravovremeno uključeni u postupak.

Međutim, Ustavni sud BiH u ovoj fazi nije odlučivao o tim navodima u meritumu, nego isključivo o zahtjevu za privremenu mjeru. Sud je naveo kako apelant nije posebno obrazložio zahtjev za privremenu zabranu rada HE “Dabar”, nego je taj zahtjev vezao za navode koji se odnose na samu suštinu predmeta.

Ustavni sud je zaključio da nisu ponuđeni relevantni razlozi i dokazi zbog kojih bi trebalo donijeti privremenu mjeru radi sprječavanja eventualnih nenadoknadivih štetnih posljedica.

Sličnu odluku Ustavni sud donio je i u predmetu koji se odnosi na Hidroelektranu “B-1” na rijeci Bistrici, kojom upravljaju Hidroelektrane “Bistrica” d.o.o. Foča.

Aarhus centar je i u tom slučaju podnio apelaciju protiv presude Vrhovnog suda RS, kojom je odbijen zahtjev za izvanredno preispitivanje presude Okružnog suda u Banjoj Luci. Prethodno je Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju RS 27. rujna 2022. godine izdalo ekološku dozvolu za projekt izgradnje Hidroelektrane B-1 na rijeci Bistrici, općina Foča.

Aarhus centar je tvrdio da kao stranka, odnosno zainteresirana javnost, nije sudjelovao u postupku izdavanja ekološke dozvole, te da javnost u tom postupku nije bila adekvatno uključena.

No, i u ovom predmetu Ustavni sud je odbio zahtjev za privremenu mjeru. U obrazloženju se navodi kako apelant nije ponudio posebnu argumentaciju uz zahtjev za privremenu mjeru, pa se može smatrati da se ta argumentacija u biti odnosi na meritum predmeta.

Sud je ocijenio da nisu ponuđeni relevantni razlozi i dokazi koji bi pokazali da su ispunjeni uvjeti za donošenje privremene mjere, odnosno za zabranu rada hidroelektrane do okončanja postupka pred Ustavnim sudom.

U obje odluke Ustavni sud posebno je naglasio da odluka o privremenoj mjeri ne prejudicira odluku o dopustivosti, niti o meritumu podnesenih apelacija. To znači da Ustavni sud ovim odlukama nije konačno odlučio o zakonitosti dozvola ni o navodima Aarhus centra o uključivanju javnosti, nego samo o tome postoje li uvjeti da se projekti privremeno zaustave dok postupci traju.

Odluke Ustavnog suda BiH su konačne i obvezujuće.