Umirovljenici u FBiH imaju novi zahtjev

Proširena sjednica Glavnog odbora Stranke penzionera/umirovljenika Bosne i Hercegovine (SPU BiH) održana je 24. studenoga u Tuzli, gdje se raspravljalo o ključnim pitanjima za umirovljenike u Federaciji BiH, uključujući izmjene Zakona o mirovinskom i invalidskom osiguranju te širu reformu mirovinskog sustava.

Zahtjev umirovljenika

Iz SPU BiH priopćili su kako su zadovoljni jer su njihovi prijedlozi uvršteni u nacrt izmjena i dopuna Zakona o mirovinskom i invalidskom osiguranju FBiH. Glavni odbor jednoglasno je prihvatio predložene izmjene i zatražio da se u Parlamentu FBiH razmatraju po hitnom postupku – najkasnije do početka prosinca, prenosi Fokus.

Kako navode, cilj je da se u proračunu za 2025. godinu osiguraju sredstva za usklađivanje mirovina s rastom prosječne plaće i iznosa potrošačke košarice.
Predsjednik stranke i zastupnik u Parlamentu FBiH Dževahid Sokić dobio je obvezu da inicira tematsku sjednicu Zastupničkog doma posvećenu reformi mirovinskog sustava i položaju umirovljenika.

SPU BiH naglašava da je nužna bliža suradnja sa Savezom udruga umirovljenika FBiH, osobito u segmentima reforme sustava, poboljšanja usluga i zdravstvene zaštite umirovljenika.

Istječe rok

Vrijeme za usvajanje novog Zakona o MIO istječe, a riječ je o propisu koji bi umirovljenicima u Federaciji mogao donijeti povećanje mirovina od oko 17 posto.

Kako bi novi obračun mogao stupiti na snagu 1. siječnja, zakon mora biti usvojen do kraja godine. Trenutačno još nije upućen u parlamentarnu proceduru, što ostavlja malo vremena za dovršetak procesa.

Federalni ministar rada i socijalne politike Adnan Delić pojasnio je kako je sve učinjeno s ciljem da umirovljenici dobiju osjetnije povećanje primanja u odnosu na ono koje donosi postojeći model usklađivanja.

Novi obračun

Delić je istaknuo kako novi obračun predviđa rast mirovina od približno 17 posto, što bi najnižu mirovinu povećalo s trenutačnih 599 maraka na oko 700 maraka.

Procjene su, kazao je, izrađene zajedno sa Zavodom MIO i Federalnim ministarstvom financija – jedinstvenim tijelima ovlaštenima za procjenu fiskalnih učinaka reforme.

Podsjetio je i da je riječ o velikom proračunskom zahvatu koji traži stabilne prihode i političku volju za poboljšanje položaja jedne od najugroženijih društvenih skupina.

Cilj je da zakon stupi na snagu 1. siječnja iduće godine, kako bi povećanje bilo vidljivo već na prvim isplatama u 2026.

Postupak donošenja zakona

Rok do Nove godine brzo istječe, a procedura donošenja zakona uključuje više faza.

Budući da zakon još nije u parlamentu, čak i uz ubrzani postupak ostaje vrlo malo vremena da se proces dovrši.

Kako dani prolaze, sve je manje izgledno da će reforma biti usvojena u rokovima koje je Ministarstvo ranije najavljivalo.

Što donosi reforma

Novo zakonsko rješenje o mirovinskom i invalidskom osiguranju, koje bi prema najavama trebalo biti usvojeno do kraja godine, donosi potpuno novu formulu usklađivanja mirovina.

Predviđena je kombinacija rasta životnih troškova i rasta prosječne plaće – u omjeru 60 posto rasta plaće i 40 posto rasta potrošačkih cijena, što je povoljnije za umirovljenike.

Važno je i da novo zakonsko rješenje stvara preduvjete za dugoročno održiv sustav, povezan i s najavljenom velikom reformom tržišta rada.
Trenutačno na jednog umirovljenika dolazi samo 1,2 radnika, pa su promjene u radnom zakonodavstvu nužne.

Posredovanje u zapošljavanju

Jedno od planiranih rješenja jest novi zakon o posredovanju pri zapošljavanju i socijalnoj sigurnosti nezaposlenih, koji bi jasno razlikovao aktivne od pasivnih tražitelja posla, čime bi se osigurale točnije evidencije i smanjile fiktivne prijave.

Kada je riječ o novom modelu rasta mirovina, on ide u korist korisnika jer uzima u obzir pokazatelj koji je povoljniji za umirovljenike. „Osim toga, predloženo je da se mirovine usklađuju dvaput godišnje – početkom i sredinom godine, što je znatno povoljnije i pravednije prema našim najstarijim građanima“, izjavio je nedavno ministar Delić.

Pravedniji sustav za buduće umirovljenike

Novo zakonsko rješenje, osim povećanja minimalnih mirovina, donosi i pravedniji sustav za buduće umirovljenike jer stimulira redovito plaćanje doprinosa. Ubuduće minimalna mirovina neće biti ista za one s 15 i one s 40 godina radnog staža.

Jedan od problema sadašnjeg zakona je što je neizravno poticao „sivo tržište“ rada – mnogi su se nakon 15 godina staža odjavljivali i nastavili raditi „na crno“, bez uplaćenih doprinosa.

„To je neodrživo i nepravedno. Novi zakon jasno potiče formalno zapošljavanje, jača stabilnost sustava i jamči sigurnu starost svima koji uredno uplaćuju doprinose“, poručio je Delić.