Udruge upozoravaju: 'HBŽ planira okoliš 'naglavačke', traži se moratorij na vjetro i solarne elektrane'

Jučer je u prostorijama Općinskih vijećnica u Tomislavgradu i Livnu održana javna
rasprava o Nacrtu Županijskog akcijskog plana zaštite okoliša Hercegbosanske županije za razdoblje 2025. - 2035. godina.

Duvanjske, livanjske i kupreške udruge su iznijele svoje primjedbe na ovaj Akcijski plan
od kojih izdvajamo samo one ključne.

Ovaj nacrt Akcijskog plana, kao i druga dva strateški važna dokumenta, Prostorni plan
Županije i Nacrt Prostornog plana općine Tomislavgrad pokazuju da naša Županija nema kapacitet strateškog promišljanja jer se tri ključna dokumenta usvajaju obrnutim
redoslijedom, dok se u praksi okoliš devastira uporedo s usvajanjem planova o zaštiti.

U samoj analizi pojedinih utjecaja na okoliš, izrađivač u najvećoj mjeri konzultira
Prostorni plan HBŽ 2008. – 2028. koji je stupio na snagu 2023, što je samo po sebi
nelogično jer je plan donesen uz izuzetno velik protekli period i kao takav više
predstavlja tzv. snimak postojećeg stanja nego plan.

Nacrt Prostornog plana općine Tomislavgrad za period od 2017. – 2037., koji tek čeka
usvajanje, sadrži puno više informacija i mjera za zaštitu okoliša, ali i puno više lokacija
predviđenih za vjetroelektrane (14 + 2 izgrađene) i solarne elektrane (12), što je jedno s
drugim u velikoj koliziji. U nacrtu Prostornog plana općine Tomislavgrad postoje i jasna
upozorenja od negativnog utjecaja koji će pretjerani broj energetskih postrojenja imati na krajolik i osjećaj ugode življenja. Ove upute koje su ključne za zaštitu okoliša nisu prenesene u Nacrt Akcijskog plana za zaštitu okoliša.

Dodatno opterećenje za donošenje strateških odluka o zaštiti okoliša je i to što županijski i općinski prostorni planovi nisu usklađeni i što županijski Prostorni plan ne predviđa ni približno dovoljne mjere.

I. Prirodna i kulturna obilježja za općinu Tomislavgrad

a) Nepostojanje valorizacije i strategije zaštite urbanog središta Tomislavgrada,
pogotovu vrijednih arhitektonskih simbola grada kao što je Stari hotel, zgrada
Općine, Suda, izvor Hazna itd;

b) Nedovoljna valorizacija sistema gradina na duvanjski krajolik u smislu zaštite;

c) Nepostojanje jasne strategije zaštite krških područja bogatog geološkim,
geomorfološkim, hidrogeološkim pojavama kao vrlo osjetljivog na zahvate na
terenu;

d) Nepostojanje jasne strategije zaštite krajolika u smislu konkretnih restrikcija u
korištenju kao na primjer Planina Lib, Krajolik oko Buškog jezera, izvor i tok
rijeke Šujice.

II. Energetska postrojenja

a) Nepostojanje strateškog plana u planiranju energetskih postrojenja u smislu
kapaciteta;

b) Nepostojanje neovisnog nadzora i monitoringa od lokalnih zajednica za vrijeme
gradnje i korištenja energetskih postrojenja;

c) Nepostojanje plana za saniranje terena i recikliranje energetskih postrojenja nakon
isteka koncesijskog perioda;

Ohrabruje nas činjenica da je nepostojanje strateške, kumulativne procjene utjecaja na
okoliš za izgrađena i planirana energetska postrojenja prepoznato kao problem i što je
potreba za strateškom procjenom nevedena kao jedan od prioriteta. Budući da je čitav
proces planiranja izvrnut „naglavačke“ i da se ovaj plan donosi posljednji u nizu, nakon
što su već podijeljene koncesije i usvojen prostorni plan županije, udruge građana su još jedom istakle da je prijeko potrebno da Vlada Hercegbosanske županije proglasi
privremeni moratorij na gradnju energetskih postrojenja dok se ne provedu procedure
zaštite izvorišta i ne identificiraju područja od posebne vrijednosti koja ne mogu biti
prostor gradnje.

Udruge će detaljne primjedbe na Akcijski plan poslati u pisanoj formi do predviđenog
zakonskog roka 20.01.2026.

Predstavnici JP „Šume Hercegbosanske županije“ govorili su o izostanku koordinacije u upravljanju prostorom i naveli više primjera gdje se šumsko zemljište za koje oni
pripreme projekte održavanja i pošumljavanja dodijeli kao koncesija za bez ikakvih
konsultacija i bez obavijesti da je to zemljište planirano za solarne elektrane.

Zaštita vrijednih prirodnih i kulturnih područja je prioritet koji zahtijeva sveobuhvatno
promišljanje prostora koje daleko nadilazi vremenski okvir jednog vijećničkog mandata.
Apeliramo na sve političke stranke, udruge građana i građane da svojim aktivnim
sudjelovanjem i promišljanjem daju doprinos u što kvalitetnijoj izradi ovog plana.

S poštovanjem,

Aarhus centar u BiH
NGG Očuvajmo duvanjski kraj,
Mladi Buškog blata,
Zavičajno društvo Zavelim,
Lovačka sekcija Prisoje
Planinarsko društvo Prisoje
Udruga "Veliko Vrilo" Mesihovina
KODD - Koalicija za Odgovornu Demokraciju i Dostojanstvo,
Inicijativa Mladi za Kupres,
NGG Spasimo naš kraj,
Udruga Attivo
Udruga selo Rašeljke