U dijelovima Hercegovine moguće do 100 litara kiše po četvornom metru, stručnjak poziva na pripravnost

Obilne padaline koje se očekuju nakon dugotrajnog sušnog razdoblja mogle bi izazvati bujične poplave u dijelovima Hercegovine, upozorio je profesor Vedran Zubić u razgovoru za N1.

Prema prognozama koje je iznio, na području Mostara, Čapljine, Počitelja i Stoca u sljedećih 48 do 72 sata moglo bi pasti između 80 i 100 litara kiše po četvornom metru.

Posebno je upozorio na manje vodotoke i uska korita, naglašavajući da nadležne službe već trebaju biti u pripravnosti.

„Otprilike je to u sljedećih 48 do 72 sata u nekim dijelovima niske Hercegovine gotovo 100 milimetara padalina. Da bi vaši gledatelji mogli to razumjeti, to je 100 litara kiše na svaki četvorni metar prostora. Ogromna je to količina. To je količina koja inače padne gotovo za dva mjeseca, a past će za samo tri dana“, rekao je Zubić.

Dodatni problem, prema njegovim riječima, predstavlja stanje tla nakon dugotrajnog sušnog razdoblja.

„Imali ste suše, imali ste isušivanje pedosfere, tla, i sada to tlo ne može primiti tu količinu padalina. Zato te ogromne količine padalina u relativno kratkom razdoblju, uz ovakvo stanje pedosfere, potencijalno mogu izazvati poplave“, kazao je.

Manji vodotoci mogu predstavljati veći problem

Zubić smatra da pozornost ne treba usmjeriti samo na veće rijeke poput Neretve, Trebižata i Bregave. Upozorava da ozbiljni problemi mogu nastati na manjim vodotocima kojima se ne posvećuje dovoljno pozornosti.

„Gdje su potencijalno najgora stanja? Tu su vam ovi mali, kratki riječni tokovi, uska korita. Dakle, korita o kojima ne vodimo računa. Mi ćemo sada povesti računa o dolini rijeke Neretve ili Trebižata, Bregave. Međutim, evidentno je da se u tim malim koritima može očekivati mnogo veći problem“, naglasio je.

Podsjetio je da su bujične poplave posebno opasne zbog brzine kojom nastaju.

„Kad imate ove nizinske poplave, one idu polako. Raste razina Save, Dunava, danima. Ali kad imate bujične poplave, kao u onoj nesretnoj Jablanici prije dvije godine, onda je to potencijalna katastrofa“, rekao je.

Ipak, istaknuo je da prognozirana količina padalina nije jednaka onoj koja je pogodila Jablanicu tijekom katastrofalnih poplava 2024. godine.

„U Jablanici je tada palo, ako se mogu sjetiti, 320 milimetara padalina, sada 100. Nije ta količina, ali evidentno je da postoji ozbiljna opasnost od potencijalnih poplava u toj regiji niske Hercegovine“, naveo je.

Kritike zbog izostanka preventivnih mjera

Zubić je kritizirao odnos nadležnih prema prevenciji prirodnih katastrofa, ističući da se o čišćenju riječnih korita i zaštiti stanovništva često govori tek kada se pojavi neposredna opasnost.

Podsjetio je da je još prije dva mjeseca upozoravao kako sušno razdoblje treba iskoristiti za čišćenje korita.

„Ne, nismo naučili ništa iz poplava 2014., nismo ništa naučili ni iz klizišta i nismo, nažalost, ništa naučili iz te najveće tragedije“, poručio je, govoreći o Jablanici.

Naglasio je da se posljedice katastrofa ne mogu promatrati samo kroz materijalnu štetu.

„Kuće ćemo, eto, kao obnoviti, mislim, valjda će se nekad neke stvari obnoviti, restaurirati, ali ne možemo vratiti ljudski život“, kazao je.

Govoreći o odgovornosti institucija, naveo je da je o klimatskim promjenama i prevenciji poplava govorio i u Parlamentu BiH.

„Pitao sam te parlamentarce koji su dolazili: ‘Jeste li u svojim sredinama, odakle dolazite, naredili ili bilo što drugo učinili da se očiste ta riječna korita?’“, ispričao je za N1.

Prema njegovim riječima, tehnologija može pomoći u predviđanju padalina, ali ne može zamijeniti preventivne radove.

„Postoji program koji će nam pokazati gdje ima padalina, ali nam neće spriječiti poplavu. Ne razmišljamo o tome“, rekao je.

Krčenje šuma i gradnja povećavaju rizike

Zubić je upozorio i na devastaciju šuma, koju smatra dodatnim čimbenikom rizika od poplava i klizišta.

„Sada će nam se tek pokazati što znači devastacija šume, što znači deforestacija, što znači sve ovo što radimo na našim planinama. Jer ako nemate korijen šume koji će čuvati zemljište i, prije svega, ‘popiti’ vodu, naći ćemo se u ozbiljnim problemima“, upozorio je.

Kritizirao je i gradnju bez dovoljno pozornosti prema karakteristikama zemljišta i postojećoj infrastrukturi. Kao primjer naveo je sarajevsku Dobrinju, ističući da se pri planiranju mora voditi računa o sposobnosti tla da primi vodu i položaju cjevovoda.

Osvrnuo se i na problem vodoopskrbe te nedavni kvar vodovoda u Istočnom Sarajevu.

„Ne razmišljamo, nego mislimo da je urbana gradnja onako malo, eto, posiječeš šumu, napraviš zgrade, pa lijepo to bude. Divno to bude do ove situacije kada se svi nađemo bez pitke vode“, rekao je.

Upozorenje na zaslanjivanje tla u dolini Neretve

Osim rizika od poplava, Zubić je govorio i o posljedicama niskog vodostaja Neretve tijekom sušnog razdoblja. Prema njegovim riječima, prodor slane vode uzvodno predstavlja problem za poljoprivredno zemljište.

Objasnio je da sol koja dospije u tlo može otežati poljoprivrednu proizvodnju te poručio da bi nadležne institucije trebale posvetiti više pozornosti tom problemu u delti Neretve i niskoj Hercegovini.

Upozorio je da uništavanje prirodnih resursa može imati posljedice za cijene hrane i dostupnost pitke vode.

„A zanimat će ih, znate, kad rajčica bude 15 maraka po kilogramu. E tada će nas možda sve početi zanimati. Kad ne budemo imali pitke vode, kad litru vode platimo u nekoj lokalnoj trgovini pet maraka, možda nas počne zanimati“, poručio je.

Zaključio je da je potreban ozbiljniji i sustavniji pristup prirodnim rizicima, posebno na manjim vodotocima i bujičnim područjima.

„Ovo je zaista ozbiljan problem i vidjet ćemo koliko su spremni. Nekako kontroliramo Neretvu, ali neke sitnije pritoke, mala korita, male prostore, brze vodotoke, bujična područja, vododerine i tako dalje gotovo da nemamo pod kontrolom“, upozorio je Zubić.