Agencija za javne nabavke BiH upozorila je na ozbiljno kršenje zakona nakon što su tri javna subjekta – Reumal Fojnica, Ceste d.d. Mostar i Hidroelektroenergetski sistem Gornja Drina d.o.o. Foča – samovoljno odlučila da Zakon o javnim nabavkama za njih ne važi, iako za to nemaju pravnu osnovu, saznaje Klix.
Lječilište Reumal, koje je u vlasništvu Općine Fojnica i djelomično se financira iz javnog proračuna, već od 2015. godine ne primjenjuje Zakon o javnim nabavkama. Tadašnje rukovodstvo Agencije, na čelu s Dženitom Fočo, izbrisalo ih je iz registra ugovornih organa. Slučaj je ponovo otvoren tek krajem 2023. zahvaljujući novinarskim istraživanjima, no pokušaji Agencije da ih vrati u sistem zaustavljeni su u travnju 2025. kada Žalbeno vijeće pri Vijeću ministara BiH – bez jasne nadležnosti – donosi odluku o ponovnom izuzimanju Reumala iz zakonskog okvira.
U međuvremenu, Ured za reviziju FBiH otkrio je kako je Reumal 2017. godine nabavio robu i usluge u iznosu od 2,43 milijuna KM mimo javnih procedura. Identični problemi utvrđeni su i u izvješću iz 2021. godine.
Ceste d.d. Mostar su dioničko društvo iz Mostara koje je u većinskom vlasništvu Vlade Federacije BiH. Četiri od pet članova Nadzornog odbora ovog poduzeća imenuje Vlada FBiH, a financiraju se i iz javnog proračuna, što su razlozi zbog kojih su obvezni primjenjivati Zakon o javnim nabavama.
Međutim, u prosincu 2022. godine donijeli su izmjene Statuta u kojima su odlučili da navedeni Zakon više ne primjenjuju. Agencija im je odmah uputila odgovor da se ne mogu izuzeti iz primjene zakona jer su ugovorni organ, no oni su to upozorenje ignorirali.
Agencija je zatim pokrenula prekršajni postupak i podnijela kaznene prijave protiv njih, no Tužiteljstvo HNŽ-a, u predistražnim radnjama koje je vodila šefica Odjela za gospodarski kriminal Valerija Tomić, odlučilo je da ne postoji osnovana sumnja za počinjenje kaznenog djela te je donijelo naredbu o neprovođenju istrage.
Prema obrazloženju Valerije Tomić, razlog za nepostojanje kaznenog djela jest to što je poduzeće Ceste d.d. Mostar donijelo vlastiti Statut kojim je propisano da se Zakon o javnim nabavama na njih više ne primjenjuje, a taj je Statut, prema njezinom mišljenju, donesen u skladu s važećom procedurom.
Međutim, Tužiteljstvo HNŽ-a pritom zanemaruje činjenicu da sam Statut nije usklađen s državnim Zakonom. Na to je upozorio i Ured za reviziju institucija u FBiH u svom financijskom izvješću o Cestama d.d. Mostar za 2023. godinu, u kojem se naglašava da je potrošeno šest milijuna KM mimo zakona.
„Odlukom Skupštine iz 2022. izmijenjen je Statut kojim je Društvo prestalo primjenjivati Zakon o javnim nabavama. Tijekom 2023. godine provedeno je 96 postupaka i zaključeni su ugovori ukupne vrijednosti od 6.304.370 KM, bez primjene navedenog Zakona. Međutim, Društvo je ugovorni organ sukladno članku 4., zbog čega je obvezno primjenjivati Zakon o javnim nabavama“, precizno se navodi u izvješću.
Agencija za javne nabave BiH odlučila je ovaj slučaj proslijediti višim instancama, budući da se radi o flagrantnom kršenju zakona, dok Tužiteljstvo HNŽ-a i dalje ne poduzima ništa.
Nakon toga ih je kontaktiralo Tužiteljstvo HNŽ-a i zatražilo svu dokumentaciju vezanu uz prekršajni postupak, a iz Agencije su odlučili zatražiti od nadležne skupine tužitelja da riješi sukob nadležnosti kako bi predmet preuzelo Tužiteljstvo BiH, s obzirom na to da se radi o kršenju državnog zakona i da je vlasnik poduzeća Vlada FBiH, a ne kantonalna vlast.
Treći slučaj odnosi se na HES Gornja Drina d.o.o. Foča, zajedničku firmu Elektroprivrede RS i Srbije. Iako je formalno registrirana u sistemu javnih nabavki, HES intenzivno traži tumačenja kako bi dobila potvrdu da zakon ne mora primjenjivati. Zadnji put su objavili javnu nabavku u rujnu 2021., iako su kasnije raspisivali tendere, što pobuđuje sumnje o netransparentnom trošenju javnih sredstava.
Ovi slučajevi pokazuju da subjekti s javnim vlasništvom i financiranjem, uključujući i one pod direktnom kontrolom entitetskih vlada, sve češće pronalaze načine da zaobiđu Zakon o javnim nabavkama. Agencija upozorava da bi takva praksa, ako ostane nekažnjena, mogla otvoriti Pandorinu kutiju u kojoj će sve više firmi tražiti izuzeće, što bi značilo kraj kontrole nad trošenjem javnog novca.
Vezani članci