Tri člana Predsjedništva, 14 vlada, 136 ministara i oko 600 zastupnika na različitim razinama vlasti čine dio složenog sustava upravljanja Bosnom i Hercegovinom. Koliko taj sustav ukupno košta građane teško je precizno izračunati, a plaće dužnosnika tek su dio troškova, upozorava se u videoprilogu Al Jazeere Balkans.
Uz plaće, iz proračuna se financiraju službena vozila, savjetnici, naknade, reprezentacija i drugi troškovi kabineta. Prilog otvara pitanje koliko takva struktura ostavlja prostora za javna ulaganja i poboljšanje kvalitete života građana.
Prema podacima iznesenima u prilogu, osnovna mjesečna plaća jednog člana Predsjedništva BiH prelazi 3.500 eura. Za osnovne plaće trojice članova tako se godišnje izdvaja približno 126.000 eura.
Na državnoj i entitetskoj razini čelnici vlada primaju približno 3.000 eura osnovne mjesečne plaće, dok su primanja županijskih premijera nešto niža.
Al Jazeera Balkans navodi da BiH ima 14 vlada te procjenjuje da godišnji trošak plaća njihovih čelnika iznosi približno pola milijuna eura.
U prilogu se navodi da na različitim razinama vlasti djeluje 136 ministara, čija neto plaća u prosjeku iznosi približno 2.500 eura.
Izračun primanja oko 600 zastupnika složeniji je zbog različitih pravila i iznosa naknada. Prema gruboj procjeni iznesenoj u videu, njihova prosječna mjesečna primanja iznose približno 3.000 eura.
Međutim, osnovne plaće ne prikazuju puni trošak političkih funkcija. U račun treba uključiti i naknade za topli obrok, regres i odvojeni život, troškove službenih vozila, reprezentacije, savjetnika te rada svakog pojedinog kabineta.
Zbog različitih razina vlasti i načina obračuna tih troškova teško je utvrditi jedinstven iznos koji građani izdvajaju za funkcioniranje aparata vlasti.
U prilogu se iznosi ocjena da stranačko zapošljavanje, sustavna korupcija i druge društvene anomalije pridonose stanju zarobljene države i opterećuju proračune na svim razinama.
Posebno se problematizira udvostručavanje brojnih funkcija, koje povećava troškove i otežava dugoročnu održivost sustava.
Al Jazeera Balkans navodi i procjenu da oko 40 posto zaposlenih u BiH radi u javnom sektoru, dok je prosjek Europske unije ispod 20 posto. Pritom javni sektor obuhvaća i učitelje, policajce, liječnike te druge zaposlenike koji pružaju javne usluge.
Prema navodima iz priloga, plaće u javnom sektoru čine približno četvrtinu ukupnih proračunskih rashoda.
Visoki troškovi funkcioniranja sustava vlasti u prilogu se povezuju s manjkom prostora za ulaganja u obrazovanje, zdravstvo i projekte koji bi unaprijedili život građana.
Pozivajući se na ocjene Svjetske banke, Al Jazeera Balkans navodi da udvostručavanje funkcija u BiH ide na štetu javnih ulaganja i ograničava gospodarski rast.
Vezani članci