Traži se zaštita cijelog područja Prenja: U inicijativu osim Konjica moraju biti uključeni i Mostar i Jablanica

Fondacija Atelje za društvene promjene (ACT) pozdravila je aktivnosti Federalnog ministarstva okoliša i turizma i Grada Konjica na proglašenju Nacionalnog parka "Prenj", ali upozorava kako se o stvarnoj i dugoročnoj zaštiti ove planine može govoriti samo ako zaštićeno područje obuhvati cijeli Prenj.

Iz ACT-a podsjećaju kako je područje Prenja još 1981. godine uvršteno u Prostorni plan tadašnje SR BiH kao dio Nacionalnog parka "Prenj-Čvrsnica-Čabulja". Nakon više od četiri desetljeća čekanja, pokretanje postupka zaštite ocjenjuju važnim korakom za jedno od najvrjednijih prirodnih područja u Bosni i Hercegovini.

Prema trenutačnim informacijama, zaštita bi obuhvatila površinu Prenja od 23.072,18 hektara, podijeljenu u pet zona zaštite, ali unutar administrativnih granica Grada Konjica.

Međutim, iz ACT-a ističu kako to nije dovoljno za sveobuhvatnu zaštitu Prenja, budući da se značajni dijelovi planine nalaze i na području općine Jablanica te Grada Mostara.

"Prenj će biti zaštićen samo u slučaju zaštite cijele njegove površine", poručili su iz Fondacije Atelje za društvene promjene.

Zbog toga su se, kako navode, obratili Jablanici i Mostaru inicijativom kojom traže iskazivanje interesa za zaštitu preostalih dijelova Prenja. Prvi korak u tom procesu trebalo bi biti donošenje pozitivnog mišljenja na razini Općinskog vijeća Jablanica i Gradskog vijeća Mostara.

Iz ACT-a su naveli kako je već stigla povratna informacija Gradskog vijeća Mostara, koje je zatražilo dostavljanje dodatnih informacija kako bi moglo zauzeti stav o ovoj inicijativi.

U Fondaciji smatraju kako uspostava novih zaštićenih područja ne predstavlja trošak niti prepreku razvoju, nego upravo suprotno – omogućuje dugoročnu zaštitu prirodnih resursa od neodrživih zahvata te otvara prostor za domaće i međunarodne investicije u projekte zaštite okoliša i održivog razvoja.

Prenj se godinama smatra jednim od najvažnijih planinskih područja u BiH, a inicijativa za njegovu zaštitu ponovno otvara pitanje odnosa lokalnih zajednica prema prirodnim resursima, prostornom planiranju i razvoju koji ne bi smio biti na štetu okoliša.