Tko stoji iza portala? Samo 40 posto medija u BiH otkriva vlasnike i uredništvo

Rezultati izvješća „Mapiranje informativnih web portala u Bosni i Hercegovini – Presjek stanja u 2025. godini“, predstavljenog danas u Sarajevu, pokazali su da je u Bosni i Hercegovini u ovoj godini registrirano 488 informativnih portala, od kojih je samo 40 posto fokusirano na transparentnost.

Prezentaciju izvješća zajednički su organizirali UNESCO Antenna ured u Sarajevu i Vijeće za tisak i online medije u BiH. Autori „Mapiranja“ su profesorica na Fakultetu političkih znanosti Sveučilišta u Sarajevu Lejla Turčilo i profesor na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Istočnom Sarajevu Vuk Vučetić.

Važnost impresuma

Šef Ureda UNESCO-a u BiH Siniša Šešum istaknuo je da su rezultati zabrinjavajući.

„Poražavajuća je činjenica da je od 488 registriranih informativnih web portala samo 40 posto zaista fokusirano na transparentnost“, kazao je Šešum.

„Tek 40 posto portala ima u potpunosti završene impresume, kroz koje se može vidjeti tko zaista stoji iza tih medija“, dodao je.

Naglasio je i važnost daljnje suradnje s Vijećem za tisak i online medije u BiH.

„Danas smo raspravljali i o potrebi kreiranja registra svih web portala koji funkcioniraju u BiH, kako bismo podigli svijest o njihovoj važnosti za informiranje javnosti, ali i da bi se vidjelo koji portali imaju osiguranu potpunu transparentnost, ne samo u izvještavanju, nego i u strukturama koje stoje iza njih“, rekao je Šešum.

„Predstavljeni izvještaj tek je prvi korak. Moramo nastaviti dalje i zajednički se dogovoriti kako uključiti druge aktere, institucije i ministarstva, da bismo jasno izdvojili portale koji su relevantni u BiH“, zaključio je, dodajući da se razmatra izrada kratkog videospota kojim bi građanima bila skrenuta pažnja na rezultate istraživanja.

Profesorica Lejla Turčilo kazala je da je cilj istraživanja bio ne samo utvrditi ukupan broj informativnih web portala u BiH, nego i razviti metodologiju za njihovo kontinuirano praćenje.

„Nastojali smo napraviti okvir kroz koji bi se portali mogli pratiti na godišnjoj ili polugodišnjoj razini, te unutar ukupnog broja utvrditi koliki je postotak onih koji su članovi Vijeća za tisak i online medije, koji imaju pune impresume, te koji su privatni ili javni“, pojasnila je Turčilo.

Identificirati portale

„Najvažniji segment istraživanja bio je jasno definirati što se smatra informativnim news portalom. Ranije smo često imali situaciju da se u tu kategoriju ubrajaju i portali turističkih zajednica ili gradova, koji zapravo nisu news portali“, kazala je.

Dodala je da je cilj bio identificirati portale koji stvarno dijele informacije, imaju redakcijsku strukturu, organizaciju i poštuju profesionalne standarde.

„Od 488 web portala najzastupljeniji su oni koji postoje samo na webu i nisu produžetak postojećih medija. Ohrabrujuće je što veliki broj portala ima barem djelomičan impresum, dok je nešto manji broj onih koji ga uopće nemaju. Sada je zadatak povećati broj portala s impresumom ili objasniti javnosti da oni koji ga nemaju zapravo nisu kredibilan izvor“, naglasila je Turčilo.

„Ključno je da građani razumiju važnost transparentnosti. Kada znaju da neki portal nema impresum ili ga ne želi objaviti, okrenut će se onima koji ga imaju“, kazala je.

„Sljedeći važan korak bio bi publici objasniti da ne treba koristiti izvore iza kojih ne znaju tko stoji“, zaključila je.

Ove aktivnosti provode se u sklopu projekta „Izgradnja povjerenja u medije u jugoistočnoj Europi: Podrška novinarstvu kao javnom dobru“, koji financiraju UNESCO i Europska unija.