VIDEO  Tko je i zašto gradio misteriozne kamene krugove u Hercegovini?

Na vrhovima brojnih brda u Dalmaciji i Hercegovini i danas se naziru kružni kameni bedemi koji već stoljećima zbunjuju i fasciniraju. Tko ih je gradio, s kojom namjenom i zašto baš na tim strateškim uzvisinama?

YouTube profil ArheoBalkan u svojoj najnovijoj objavi vraća pozornost na drevne gradine – suhozidne utvrde koje su, prema arheološkim istraživanjima, podizala ilirska plemena mnogo prije dolaska Rimljana na ove prostore.

Iliri i njihovi kameni gradovi na vrhovima

Iliri su skupina indoeuropskih plemena koja su tijekom prvog tisućljeća prije Krista nastanjivala zapadni Balkan. Na području današnje Dalmacije i Hercegovine ostavili su brojne materijalne tragove, a među najupečatljivijima su upravo gradine.

Riječ je o utvrđenim naseljima ili skloništima smještenima na dominantnim uzvisinama. Građene su tehnikom suhozida, bez vezivnog materijala, pri čemu su masivni kameni blokovi slagani tako da vlastitom težinom i preciznim uklapanjem osiguravaju stabilnost konstrukcije. Takvi bedemi, unatoč tisućama godina izloženosti vremenu, i danas stoje.

Čemu su služili kameni krugovi?

Kružni ili eliptični oblici gradina nisu slučajni. S jedne strane, takva forma omogućavala je bolju obranu i preglednost terena. S druge strane, arheolozi ističu da gradine nisu bile samo vojni objekti.

One su štitile trgovačke putove, doline i okolna naselja, ali su vjerojatno služile i kao mjesta okupljanja, razmjene dobara i donošenja važnih odluka. U nekim slučajevima pretpostavlja se i ritualna funkcija. Pojedini lokaliteti upućuju na to da su gradine mogle imati i simboličku ulogu, kao prostori moći i identiteta zajednice.

Zašto baš vrhovi brda?

Odabir lokacija nije bio slučajan. Uzvisine su omogućavale nadzor nad širokim prostorom, pravodobno uočavanje opasnosti i kontrolu komunikacijskih pravaca. U krševitom krajoliku Dalmacije i Hercegovine, gdje su doline često prirodni prolazi, kontrola visova značila je kontrolu teritorija.

Osim obrambene prednosti, vrhovi brda imali su i snažnu simboličku dimenziju. U mnogim prapovijesnim kulturama visine su bile povezivane s duhovnim svijetom, pa se pretpostavlja da su neka od tih mjesta imala i obredni značaj.

Što danas kaže arheologija?

Suvremena istraživanja potvrđuju da su gradine bile složeni centri života. Unutar njihovih bedema pronađeni su ostaci kuća, ognjišta, keramike i metalnih predmeta, što svjedoči o organiziranom i dugotrajnom boravku.

Iako su mnoge gradine danas zapuštene i obrasle vegetacijom, one predstavljaju vrijedan dio kulturne baštine. Svaki kameni krug na vrhu brda podsjeća na vrijeme kada su ilirska plemena oblikovala prostor koji i danas naseljavamo.

Jesu li gradine bile samo obrambene utvrde ili i mjesta obreda, okupljanja i političke moći? Odgovori se još uvijek traže, ali jedno je sigurno: kameni vrhovi Dalmacije i Hercegovine čuvaju slojeve povijesti koji tek čekaju da budu u potpunosti ispričani.