Objavljena nova lista najvećih poreznih dužnika u BiH
Uprava za neizravno oporezivanje Bosne i Hercegovine objavila je novu listu najvećih dužnika po osnovi neplaćenih obveza za porez na dodanu vrijednost i trošarine. Na listi za svibanj 2026.…
Tko čuva najveće neplatiše? Malim poduzećima se ne oprašta ni dan kašnjenja
Hercegovina.info
Samo pet javnih i privatnih poduzeća u Bosni i Hercegovini duguje oko 80 milijuna maraka na osnovi PDV-a i trošarina, pokazuju podaci Uprave za neizravno oporezivanje BiH.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Riječ je o poduzećima koja i dalje posluju, dok se istodobno suočavaju s ozbiljnim financijskim problemima koji se često odražavaju i na položaj njihovih radnika.
Na popisu dužnika koji je nedavno objavila Uprava za neizravno oporezivanje nalazi se oko 1300 obveznika. Njihova pojedinačna dugovanja kreću se od približno 25.000 maraka do više desetaka milijuna maraka.
Najveći dužnik za PDV i trošarine je sarajevsko Kantonalno javno komunalno poduzeće GRAS, čiji dug premašuje 30 milijuna maraka.
Iz Uprave za neizravno oporezivanje navode kako protiv poreznih obveznika koji svoje obveze ne podmiruju u zakonskom roku pokreću postupke prisilne naplate.
„Uprava poduzima sve mjere predviđene zakonom, uključujući naplatu s računa, pljenidbu imovine i druge postupke radi naplate duga. Sve aktivnosti provode se s ciljem zaštite javnih prihoda i osiguranja jednakog postupanja prema svim obveznicima“, izjavila je Jana Kezić iz Uprave za neizravno oporezivanje BiH za N1.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Rudnik Kreka duguje gotovo 24 milijuna maraka
Među najvećim dužnicima je i Rudnik ugljena Kreka, čiji se dug približio iznosu od 24 milijuna maraka.
Predstavnik Sindikata Rudnika Kreka Senad Sejdić tvrdi kako su dugogodišnji problemi posljedica poslovnog modela u kojem rudnici ugljen Elektroprivredi BiH prodaju po cijenama koje, prema njegovim riječima, ne pokrivaju ni troškove proizvodnje.
„Ako proizvodnja tone ugljena u određenom razdoblju košta 90 maraka, mi je isporučujemo po cijeni od 60 maraka. Sindikat na taj problem upozorava već 20 godina“, kazao je Sejdić.
Prema njegovim riječima, takvo poslovanje izravno se odražava na financijsku stabilnost rudnika, ali i na radnička prava.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Tvrtke koje imaju velike dugove za PDV često istodobno duguju doprinose radnicima i novac dobavljačima. Njihovi računi bivaju blokirani, a kada na njima nema dovoljno sredstava, naplata se dodatno otežava i dugovi godinama ostaju evidentirani.
Imovina opterećena hipotekama
Glavni urednik portala Capital.ba Siniša Vukelić upozorava kako mnoga od tih poduzeća više nemaju imovinu iz koje bi država mogla naplatiti svoja potraživanja.
„Te tvrtke često nemaju vlastitu imovinu ili su banke na njoj već upisale hipoteke. Tada ne preostaje mnogo mogućnosti i dug se godinama gomila. Opravdano se postavlja pitanje zašto se prema velikim javnim poduzećima nije ranije i odlučnije reagiralo te postoji li politička zaštita“, rekao je Vukelić.
U javnosti se godinama upozorava i na različit položaj velikih i malih poreznih obveznika. Dok se manjim poduzećima često ne toleriraju ni kratkotrajna kašnjenja, dugovi velikih sustava dosežu desetke milijuna maraka i gomilaju se godinama.
Poseban problem predstavljaju dugovanja prema radnicima, uključujući neisplaćene plaće, mirovinske i zdravstvene doprinose.
Kao moguće rješenje spominje se reprogram dugova
Vukelić smatra da bi država, kada je riječ o javnim poduzećima važnim za pružanje javnih usluga ili funkcioniranje energetskog sustava, mogla razmotriti jamstva za povoljnije kreditno zaduživanje i reprogram postojećih obveza.
„Ako je poduzeće važno za funkcioniranje elektroenergetskog sustava, vlada može dati jamstva kako bi ono dobilo povoljniji kredit, reprogramiralo postojeće obveze i pokušalo stabilizirati poslovanje“, kazao je.
Dugogodišnje odgađanje restrukturiranja javnih poduzeća, političko upravljanje i izostanak odgovornosti uprava doveli su do toga da se problemi prenose iz mandata u mandat.
Bez sustavnog rješenja, reprograma dugova i promjene načina upravljanja, sudbina tisuća radnika u takvim poduzećima i dalje ostaje neizvjesna.
Vezani članci