SVE ČEŠĆA POJAVA Poljoprivrednici se okreću drugim kulturama, egzotično voće i povrće uspijeva i kod nas

Hercegovina.info
Vidi originalni članak

Banane, mandarine, kikiriki, južnoamerički krumpir i drugo egzotično povrće i voće posljednjih godina sve se češće sreće na seoskim imanjima širom naše zemlje. Promjena klime i globalno zagrijavanje utjecali su na to da u našem podneblju uspijevaju vrste iz drugih krajeva svijeta, piše BHRT.

Umjesto vinove loze, hlad domaćinima u srcu Semberije tijekom ljeta pravi, ni manje ni više nego kivi. Sve više egzotičnog voća uspijeva u Semberiji. Pored kivija, sibirskog limuna i mandarina, Šukrija Huseidić iz Bijeljine prošle godine jeo je i prve plodove s drveta banane koju je, kao ukras, prije pet godina zasadio u dvorištu.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

"Prošle godine prvi put nakon pet godina ona je rodila, ova najstarija, ove još nisu, ove godine trebale bi i one. Nema nekog posla velikog oko nje. Baciti đubreta i ja uzmem malo ureje i treba zalijevati 70 litara tjedno“, kaže Šukrija Huseidić.

Uspješno uzgajanje egzotičnog voća u najvećoj žitnici Bosne i Hercegovine Šukrija objašnjava promjenom klime.

"Isti su uvjeti, samo što zimi treba zaštititi od mraza i nema ništa."

Istog stava je i Đorđe Vakčić, koji je prošle godine među brojne kulture koje uzgaja dodao i južnoamerički krumpir – batat.

Nekoliko godina sam malo pratio, izučavao kako i što je sve to, ali prošle godine sam uspio nabaviti sadnice i više sam nego zadovoljan. Moramo se navikavati da je to tako i moramo se prilagođavati proizvodnji, prošla su vremena kad su postojala pravila kad se radi i što se radi. Bez problema kivi uspijeva, banana uspijeva“, kaže Đorđe.

Ekolozi zabrinuti

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Iako je mnogima uzgoj egzotičnog povrća i voća u Semberiji kuriozitet koji mami osmjeh, ekolozi kažu da to nije dobar pokazatelj.

Od globalnog zagrijavanja došli smo do toga da smo dobili poremećena godišnja doba, da se jednostavno više ne može pratiti, kao ranije poljoprivrednici što su pratili na osnovi kretanja oblaka znali su kad treba što, a sad je tako. Imamo toplije zime“, navodi Snežana Jagodić Vujić, ekolog.

Promjena klime donijela je nove sorte, ali je uzela danak od autohtonih, kojima je zbog nestabilnih uvjeta pričinjena velika šteta, što se najbolje vidi po smanjenju prinosa.

Vezani članci