Predstavljeni rezultati analiza zbog čega je došlo do pomora ribe u Neretvi
U Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine održana je konferencija pod nazivom "Jačanje dijaloga o klimatskim promjenama i zaštiti okoliša – vode i slučaj rijeke…
Stručnjaci tvrde da je hidroelektrana Ulog uzrokovala masovni pomor ribe u Neretvi
Hercegovina.info
Masovni pomor ribe i ostalog živog svijeta u gornjem toku Neretve, zabilježen u rujnu prošle godine, izravna je posljedica nezakonitog rada hidroelektrane „Ulog“, upozoravaju domaći i međunarodni stručnjaci.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Analizu su proveli tim eksperata među kojima su prof. dr. Gabriel Singer sa Sveučilišta u Innsbrucku, akademik Muriz Spahić i istraživač Mirza Čelebičić. Njihovi nalazi temelje se na terenskom istraživanju provedenom duž pet kilometara nizvodno od hidroelektrane, a rezultati su predstavljeni i na stručnoj konferenciji u Parlamentarnoj skupštini BiH krajem studenoga 2025. godine.
Prema njihovim zaključcima, hidroelektrana „Ulog“ radi u zabranjenom režimu takozvanog hydropeakinga, iako je ekološkom dozvolom propisan protočni način rada.
„Zona smrti“ nizvodno od brane
Stručnjaci upozoravaju kako takav način rada podrazumijeva nagla ispuštanja velikih količina vode iz dubljih slojeva akumulacije koji su bez kisika, što stvara tzv. „zonu smrti“ nizvodno od brane.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
U tim uvjetima riba i druge vodene vrste najprije se vraćaju u naizgled povoljno stanište, da bi potom uginule uslijed iznenadnih ispuštanja vode bez kisika. Upravo takvi vodeni valovi, tvrde stručnjaci, doveli su do pomora ribe, rakova i drugih endemskih vrsta s Crvene liste.
Osim ekološke štete, upozorava se i na potencijalnu opasnost za sigurnost ljudi na rijeci.
Traže hitnu reakciju institucija
Na temelju svih prikupljenih dokaza zaključeno je da je pomor živog svijeta u rujnu 2025. godine izravna posljedica vršnog rada hidroelektrane.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Fondacija Atelje za društvene promjene (ACT) stoga traži hitnu reakciju nadležnih institucija i predlaže konkretne mjere, među kojima su: obustava vršnog režima rada i striktno poštivanje protočnog režima, zadržavanje postojećih uvjeta ekološke dozvole
uspostava transparentnog monitoringa u stvarnom vremenu i trajna zaštita preostalih netaknutih dijelova Neretve.
Ističu kako je daleko isplativije očuvati rijeku sada nego kasnije ulagati milijarde u njezinu obnovu.
Vezani članci