Strani kapital usporava, BiH osjeća posljedice globalnih poremećaja

Globalni pad izravnih stranih ulaganja ove je godine pogodio i Bosnu i Hercegovinu, naveli su iz Agencije za unaprjeđenje stranih ulaganja u BiH (FIPA).

Prema njihovim riječima, izgledi za kretanje globalnih izravnih stranih ulaganja (DSI) u 2025. godini ocjenjuju se nepovoljnima., prenose Nezavisne.

"Prema podacima Konferencije Ujedinjenih naroda o trgovini i razvoju (UNCTAD), eskalacija trgovinskih sukoba, rast ekonomske i političke neizvjesnosti, kao i povećana volatilnost na financijskim tržištima, doveli su do snažnog usporavanja investicijske aktivnosti na svjetskoj razini već početkom godine. Takva kretanja odrazila su se i na Bosnu i Hercegovinu, gdje je u prvom polugodištu 2025. godine zabilježen pad stranih ulaganja", istaknuli su iz FIPA za federalne medije.

Dodali su kako je vrlo nezahvalno prognozirati očekivanja za izravna strana ulaganja, s obzirom na to da i financijske aktivnosti u velikim multinacionalnim kompanijama ili bankarskom sektoru mogu znatno utjecati na tokove DSI, kako na globalnoj razini, tako i u Bosni i Hercegovini.

"Možemo se nadati da će se pozitivan utjecaj nearshoringa, odnosno strateškog premještanja poslovnih procesa u obližnje zemlje, na rast izravnih stranih ulaganja nastaviti, međutim, perspektive globalnih izravnih stranih ulaganja za 2025. godinu nisu pozitivne", kazali su iz FIPA.

Preliminarni podaci Centralne banke BiH, koji uključuju procijenjene zadržane zarade, pokazuju da su izravna strana ulaganja u prvoj polovini godine iznosila 780,1 milijun KM, odnosno 398,8 milijuna eura.

To znači da su strana ulaganja u BiH u odnosu na isto razdoblje 2024. godine bila manja za 12,5 posto ili 111,4 milijuna KM.

"Uz ukupno smanjenje potrebno je uzeti u obzir i strukturu izravnih stranih ulaganja. U iznosu DSI za prvo polugodište 2025. godine vlasnički udjeli veći su za 65,4 posto u odnosu na isto razdoblje 2024. godine, zadržane zarade procijenjene su u približno istom iznosu kao i prethodne godine, uz smanjenje od 0,8 posto, dok je znatno smanjenje, od 71,7 posto, zabilježeno u okviru ostalog kapitala", naveli su iz FIPA.

Tijekom prvih šest mjeseci ove godine najveći registrirani iznosi stranog kapitala u Bosnu i Hercegovinu stigli su iz Hrvatske, u iznosu od 203,5 milijuna KM, Njemačke s 174,2 milijuna KM te Srbije sa 108,3 milijuna KM.

Negativni tokovi kapitala evidentirani su iz Nizozemske i Švicarske, po minus 30,2 milijuna KM, kao i iz Ujedinjene Kraljevine, u iznosu od minus 25,2 milijuna KM.

Saša Grabovac, predsjednik Udruženja ekonomista Republike Srpske SWOT, kazao je za "Nezavisne novine" kako je problem smanjenja ulaganja posebno izražen u Europi.

"Izravni uzrok toga jest rat u Ukrajini, kao i sukob Rusije i Zapada, što je dovelo do globalne nesigurnosti te trendova u svijetu u kojima se potiče jačanje domaćih ulaganja, poput onih u Sjedinjenim Američkim Državama. Sve to ne pogoduje stranim ulaganjima. Kada je riječ o zapadnom Balkanu, i u Srbiji je zabilježen značajan pad ulaganja. Ta je zemlja godinama bila lider u privlačenju stranih investicija, a sada bilježi osjetan pad, što je posljedica političke nestabilnosti. Sve zemlje regije imaju više ili manje loše investicijske rejtinge, što je za ulagače iz udaljenijih zemalja jedan od ključnih pokazatelja. Uz globalne i regionalne okolnosti, politička nestabilnost u Bosni i Hercegovini zasigurno ne doprinosi povećanju interesa ili motivacije stranih investitora za ulaganje u BiH", naglasio je Grabovac.