Štrajk u pravosuđu ŽZH otvorio sukob Vlade i sindikata

Štrajk administrativnog i stručnog osoblja u pravosudnim institucijama Županije Zapadnohercegovačke traje već gotovo pola godine, a posljedice ograničenog rada sudova i tužiteljstva sve više osjećaju građani, odvjetnici i pravosudni sustav, dok resorni ministar Vjekoslav Lasić tvrdi kako sindikalna organizacija koja predvodi štrajk nema reprezentativnost.

U štrajku su administrativni i stručni djelatnici Općinskog suda u Širokom Brijegu i Ljubuškom, Županijskog suda u Širokom Brijegu te Županijskog tužiteljstva ŽZH-a, uključujući zapisničare, djelatnike pisarnica i drugo tehničko osoblje bez kojeg, kako navode, sudovi i tužiteljstva ne mogu normalno funkcionirati, prenosi Fena.

Traže donošenje zakona i povećane plaće

Predsjednik Sindikalne organizacije sudova i tužiteljstva ŽZH-a Edin Junuzović izjavio je kako su glavni zahtjevi štrajkača donošenje zakona o plaćama, povećanje plaća za 30 posto te potpisivanje kolektivnog ugovora s njihovom sindikalnom organizacijom.

"Riječ je zapravo o nastavku ranijeg štrajka iz studenoga prošle godine, koji je tada bio privremeno obustavljen mjerom osiguranja do konačne sudske odluke. Nakon što smo dobili sudski postupak, štrajk je nastavljen od 17. veljače", izjavio je predsjednik Sindikalne organizacije sudova i tužiteljstva ŽZH-a.

Kaže kako su do sada održani formalni pregovori s Vladom ŽZH-a, ali bez konkretnog pomaka.

"Na sastanke smo bili pozvani, ali stavovi su ostali udaljeni. Tražili smo i nastavak pregovora kroz Skupštinu ŽZH-a, nakon čega je Skupština naložila resornom ministru i predsjedniku Vlade kako bi se razgovori nastavili. Međutim, ni na tim sastancima nije postignut dogovor. Od nas je traženo kako bismo prihvatili i potpisali kolektivni ugovor drugog sindikata, što ne prihvaćamo jer tražimo kako bismo bili prepoznati kao sindikat djelatnika sudova i tužiteljstava", naveo je Junuzović.

Rade se samo hitni postupci

Prema njegovim riječima, u sudovima se trenutačno primjenjuje minimum procesa rada, pri čemu se uglavnom rade hitni kazneni predmeti, dok su ostali postupci u zastoju. Zbog toga građani imaju poteškoće u ostvarivanju prava, posebno u vezi s izdavanjem zemljišnoknjižnih izvadaka i drugih potvrda, što izravno utječe i na bankarske i upravne postupke.

Kako navodi, posao sudskih djelatnika, od zapisničara do pisarnice, iznimno je složen i odgovoran te bez njihova rada sudovi i tužiteljstva ne mogu normalno funkcionirati. Dodaje kako njihova osnovna plaća, bez dodataka i minulog rada, iznosi oko 1.050 konvertibilnih maraka.

Ministar Lasić: Sindikat nije reprezentativan

S druge strane, ministar pravosuđa, uprave i digitalne transformacije ŽZH-a Vjekoslav Lasić ističe kako djelatnici pravosudnih institucija imaju status državnih službenika i namještenika te se i na njih primjenjuju županijski zakoni i podzakonski propisi kojima su uređena prava zaposlenih u javnoj upravi Županije Zapadnohercegovačke.

"Djelatnici koji rade u pravosudnim institucijama, odnosno u općinskim sudovima, Županijskom sudu i Tužiteljstvu, državni su službenici i namještenici te se na njih odnosi Zakon o državnim službenicima u tijelima državne službe ŽZH-a i Zakon o namještenicima u tijelima državne službe ŽZH-a, jednako kao i na zaposlenike u drugim županijskim ministarstvima i upravama"ustvrdio je ministar Lasić u izjavi za Fenu.

Kaže kako Sindikalna organizacija sudova i tužiteljstava nije reprezentativan sindikat prema županijskim propisima jer nikada nije podnijela zahtjev niti ishodila rješenje o reprezentativnosti nadležnog ministarstva.

"Kako bi jedan sindikat bio reprezentativan, mora imati najmanje 20 posto zaposlenih kod poslodavca, a u ovom slučaju poslodavac je Županija Zapadnohercegovačka putem Vlade. Ova sindikalna organizacija okuplja samo dio djelatnika pravosudnih institucija i nema potrebnu reprezentativnost", objasnio je resorni ministar Lasić.

Podsjetio je kako je i federalni ministar pravde Vedran Škobić ranije izjavio kako se reprezentativnost sindikata na razini Federacije ne može automatski primjenjivati na županije jer svaka županija to uređuje vlastitim propisima.

"To je srž cijelog problema", naglasio je ministar Lasić.

Podnesena tužba

Prema njegovim riječima, Vlada ŽZH-a odmah nakon najave štrajka krajem godine poduzela je pravne korake i podnijela tužbu Općinskom sudu u Livnu radi utvrđivanja zakonitosti štrajka.

"Podnijeli smo tužbu kako bi se štrajk proglasio nezakonitim, ali do danas nije donesena konačna odluka o meritumu spora", rekao je Lasić.

Dodao je kako je Sud privremeno dopustio nastavak štrajka do okončanja postupka, ali to, kako tvrdi, ne znači kako je Sindikat priznat kao reprezentativan.

Lasić je naveo kako Vlada trenutačno pregovara s reprezentativnim Sindikatom državnih službenika i namještenika ŽZH-a o Zakonu o plaćama i naknadama korisnika Proračuna ŽZH-a i kolektivnom ugovoru te očekuje kako bi taj proces mogao biti završen u narednih petnaestak dana.

"Mi ćemo ispuniti gotovo sve njihove zahtjeve kroz spomenuti Zakon o plaćama i naknadama i kolektivni ugovor s reprezentativnim Sindikatom državnih službenika, namještenika i ostalih zaposlenika Županije Zapadnohercegovačke, ali ova sindikalna organizacija inzistira kako bi se kolektivni ugovor potpisao isključivo s njima te su već najavili kako, bez obzira na donošenje zakona o plaćama i naknadama, potpisivanje kolektivnog ugovora s reprezentativnim sindikatom i povećanje plaća koje obuhvaća i njih, neće prekinuti štrajk", kazao je Lasić.

Štrajkom izravno pogođena i odvjetnička profesija

Na posljedice višemjesečnog štrajka upozorili su i odvjetnici iz ŽZH-a, navodeći kako im je ozbiljno otežano obavljanje posla te kako svakim danom trpe materijalnu štetu, zbog čega će njezino namirenje tražiti putem tužbi.

Zabrinutost su izrazili i suci, tužitelji i stručni suradnici pravosudnih institucija u ŽZH-u, upozorivši kako se pravosuđe suočava s ozbiljnom institucionalnom krizom.

Oni su u apelu nadležnim institucijama ŽZH-a, u koji je Fena imala uvid, istaknuli kako situacija predstavlja ozbiljan institucionalni problem i presedan u funkcioniranju pravosuđa u Županiji Zapadnohercegovačkoj.

"Ročišta su odgođena, postupci usporeni ili zaustavljeni, a građanima je otežano ili onemogućeno ostvarivanje zakonskih prava i poštivanje rokova, što predstavlja ozbiljan udar na pravnu sigurnost i povjerenje u pravosudne institucije", naveli su suci, tužitelji i stručni suradnici u ŽZH-u.