Što se događa s vašim novcem ako banka propadne?

Mnogi građani Bosne i Hercegovine drže novac na bankovnim računima, ali nisu upoznati s činjenicom da postoji sustav koji ih štiti u slučaju da banka postane nesolventna.

Riječ je o sustavu osiguranja depozita, koji omogućuje da deponentima bude isplaćen osigurani iznos ako banka više nije u mogućnosti ispunjavati svoje obveze.

U Bosni i Hercegovini osigurani depozit iznosi do 70.000 KM po deponentu, odnosno osiguranje se odnosi na depozite u bankama koje su članice sustava osiguranja depozita, piše Oslobođenje.

Što zapravo pokriva osiguranje?

Zaštita nije ograničena samo na klasičnu štednju.

Obuhvaćeni mogu biti različiti oblici depozita, uključujući sredstva na tekućim računima, štedne račune i oročene depozite.

Jamstvo se odnosi i na depozite u različitim valutama, pod uvjetima propisanim sustavom osiguranja depozita.

To znači da novac koji građanin koristi za svakodnevno plaćanje računa također može biti obuhvaćen osiguranjem, a ne samo sredstva koja su oročena ili izdvojena kao štednja.

Najvažnije je provjeriti je li vaša banka u sustavu

Prije nego što novac povjerite banci, važno je provjeriti je li ona članica sustava osiguranja depozita.

Agencija za osiguranje depozita BiH objavljuje popis banaka koje sudjeluju u sustavu pa bi ta informacija trebala biti jedan od elemenata koje građani provjeravaju prije ugovaranja štednje ili oročenog depozita.

Što se događa ako banka propadne?

Deponenti ne moraju unaprijed podnositi zahtjev kako bi ostvarili pravo na osigurani depozit.

U slučaju nastanka osiguranog slučaja, informacije o načinu i mjestu isplate objavljuju se putem javnog priopćenja.

Drugim riječima, zaštita postoji automatski za depozite kod banaka koje su uključene u sustav, pod uvjetima propisanim zakonom.

Što ako na računu imate više od 70.000 KM?

Tu je važno obratiti pozornost na ograničenje.

Osigurani iznos je do 70.000 KM po deponentu. Dio novca koji prelazi taj iznos nije obuhvaćen ovim jamstvom.

Takva sredstva mogu se potraživati u eventualnom stečajnom postupku nad bankom, zajedno s potraživanjima drugih vjerovnika, što znači da njihov povrat nije zajamčen na isti način kao osigurani dio depozita.

Zbog toga građani koji imaju veće iznose u banci trebaju posebno voditi računa o strukturi svoje štednje i uvjetima zaštite.

Što provjeriti prije ugovaranja štednje?

Osim samog iznosa osiguranja, prije potpisivanja ugovora s bankom korisno je provjeriti nekoliko stvari.

Prije svega, treba usporediti kamatne stope koje različite banke nude za istu vrstu depozita. Razlike mogu biti značajne.

Važno je provjeriti i je li ugovorena kamata zaista fiksna ili banka pod određenim uvjetima može mijenjati njezinu visinu.

Posebnu pozornost treba obratiti na uvjete prijevremenog raskida oročenja. Ako se novac povuče prije ugovorenog roka, mogu se primjenjivati drukčiji uvjeti, uključujući gubitak dijela kamate ili druge ugovorene posljedice.

Treba provjeriti i način obračuna kamate – obračunava li se ona mjesečno, godišnje ili tek po isteku oročenja.

A što je s porezom na kamatu?

Još jedan podatak koji može biti važan štedišama jest porezni tretman prihoda od kamata.

Prema trenutačno važećim pravilima, prihod od kamata na štednju fizičkih osoba u BiH nije oporezovan na način na koji se oporezuju neki drugi oblici prihoda.

Ipak, porezni propisi mogu se promijeniti pa se na ovaj aspekt ne treba gledati kao na trajno jamstvo.

U konačnici, najvažnije je znati tri stvari: je li vaša banka članica sustava osiguranja depozita, koliki iznos držite u toj banci i pod kojim je uvjetima vaš depozit zaštićen.

Za građane koji drže veće iznose posebno je važno imati na umu da 70.000 KM predstavlja granicu osiguranog iznosa po deponentu, a ne neograničeno jamstvo cjelokupne ušteđevine.