Što se događa s Južnom plinskom interkonekcijom?

Ugovor između Vlade Federacije Bosne i Hercegovine i američkog investitora AAFS Infrastructure and Energy o realizaciji Južne plinske interkonekcije još nije potpisan, iako je zakonom predviđeno da dvije strane taj posao završe u roku od 30 dana od stupanja izmjena zakona na snagu. Rok je istekao još krajem svibnja, a nakon višemjesečnog zastoja pregovori su ponovno aktualizirani sastankom održanim 12. kolovoza.

Federalni ministar energije, rudarstva i industrije Vedran Lakić tada se sastao s potpredsjednikom AAFS Infrastructure and Energy LLC Jessejem Binnallom. Iz Federalnog ministarstva nakon sastanka priopćeno je kako su razgovori bili usmjereni na završetak preostalih aktivnosti i sklapanje ugovora kojim bi trebala biti uređena realizacija projekta.

Lakić je istaknuo kako Južna interkonekcija nije samo energetski nego i sigurnosni projekt te da ugovor mora zaštititi interese Federacije BiH, ali i omogućiti stabilniju opskrbu plinom iz alternativnih izvora po konkurentnijim cijenama za građane i gospodarstvo.

Iz AAFS-a također tvrde kako im je cilj što prije dovršiti pregovore. Binnall je nakon sastanka poručio da je kompanija usmjerena na završetak ugovora i početak dugoročnog angažmana u BiH, koji je opisao kao 50-godišnju obvezu.

Zakon predvidio rok od 30 dana

Problem je, međutim, što se završetak pregovora najavljivao prije nekoliko mjeseci.

Izmjenama zakonskog okvira AAFS Infrastructure and Energy d.o.o. sa sjedištem u Sarajevu određen je za nositelja investicije umjesto BH-Gasa. Zakonom je propisano da prava i obveze investitora i Vlade FBiH moraju biti uređeni posebnim ugovorom te da ga dvije strane trebaju sklopiti u roku od 30 dana od stupanja zakona na snagu. Predviđena je i mogućnost primjene odredbi federalnog Zakona o koncesijama.

Zastupnički dom Parlamenta FBiH izmjene je prihvatio 8. travnja, a Dom naroda 15. travnja.

Još u svibnju bilo je jasno da se rok približava kraju, a da niz ključnih pitanja nije riješen. Među njima je posebno pitanje državne imovine, odnosno zemljišta i drugih nekretnina potrebnih za izgradnju plinovoda.

Državna imovina jedan od glavnih problema

Pitanje državne imovine ostaje jedna od najvećih prepreka realizaciji projekta. Za izdavanje građevinske dozvole potrebno je, među ostalim, dokazati riješene imovinsko-pravne odnose, što je izravno povezano s trasom budućeg plinovoda.

Upravo je Lakić ranije upozoravao da se projekt neće moći realizirati bez rješavanja tog pitanja, dok su predstavnici AAFS-a također isticali da status državne imovine utječe na rok početka gradnje.

Paralelno s ugovorom između Vlade FBiH i investitora traje i procedura vezana uz međudržavni sporazum Bosne i Hercegovine i Hrvatske.

Sporazum o izgradnji Južne plinske interkonekcije potpisali su 28. travnja u Dubrovniku predsjedateljica Vijeća ministara BiH Borjana Krišto i hrvatski premijer Andrej Plenković. Njime je predviđeno povezivanje plinskih sustava dviju država, a dokument mora proći i potrebne procedure ratifikacije u BiH.

Ključni detalji budućeg ugovora još nisu poznati

Upravo će ugovor Vlade FBiH i AAFS-a dati odgovor na neka od najvažnijih pitanja koja projekt prate od promjene zakonskog modela – koja će prava i obveze preuzeti američki investitor, kako će biti uređeno financiranje, tko će i pod kojim uvjetima upravljati infrastrukturom te kakve će obveze imati Federacija BiH.

AAFS je zakonom određen kao investitor projekta, dok je BH-Gas u odnosu na prvotni zakonski model izgubio ulogu nositelja investicije. Vlada FBiH izmjene je obrazlagala potrebom za ubrzavanjem projekta, uklanjanjem administrativnih prepreka i privlačenjem američkog kapitala.

Predsjednik AAFS Infrastructure and Energy Joseph Flynn ranije je vrijednost šireg projekta procijenio na oko 1,5 milijardi eura, navodeći da bi financiranje trebalo biti osigurano preko banaka, investicijskih fondova i drugih partnera.

Od BH-Gasa do privatnog američkog investitora

Promjena investitora bila je jedna od najvažnijih izmjena u cijelom projektu.

Prema prvotnom Zakonu o Južnoj interkonekciji, nositelj investicije bio je BH-Gas. Izmjenama usvojenima ovog proljeća ta je uloga prebačena na AAFS Infrastructure and Energy d.o.o., kompaniju sa sjedištem u Sarajevu koja je u vlasništvu američkog AAFS Infrastructure and Energy LLC.

Planirani plinovod trebao bi Bosnu i Hercegovinu preko Posušja povezati s hrvatskim plinskim sustavom i omogućiti pristup novim pravcima opskrbe. Trasa kroz Federaciju predviđa pravce prema Tomislavgradu, Šuici, Kupresu, Bugojnu i Novom Travniku/Travniku, kao i prema Grudama, Širokom Brijegu i Mostaru, uz dodatne odvojke.

Cilj projekta je smanjiti sadašnju ovisnost Bosne i Hercegovine o jednom pravcu i izvoru opskrbe plinom.

Galijašević: Državna imovina postala kamen spoticanja

Miralem Galijašević, zastupnik SDA i član Odbora za energetiku, rudarstvo i industriju Zastupničkog doma Parlamenta FBiH, za Faktor je ocijenio kako je pitanje državne imovine sada postalo glavna prepreka nastavku procesa.

"Nadam se da će ovaj zakon zaživjeti jer nam je potreban, ali isto tako se nadam da neće biti na uštrb imovine", kazao je Galijašević.

Nakon sastanka 12. kolovoza Vlada FBiH i AAFS ponovno poručuju da rade na dovršetku ugovora. Međutim, ni više od dva mjeseca nakon isteka zakonom predviđenog roka nije objavljeno kada će dokument biti potpisan.

Dok ugovor ne bude zaključen i njegov sadržaj poznat javnosti, otvorena ostaju ključna pitanja o konkretnim pravima američkog investitora, financiranju, upravljanju budućim plinovodom i obvezama koje u projektu preuzima Federacija BiH.