VIDEO  Smog guši BiH svake zime, zašto nema rješenja

Bosna i Hercegovina ponovno se suočava s alarmantnim razinama onečišćenja zraka. Nakon što je Sarajevo prethodnih dana nosilo neslavnu titulu najonečišćenijega glavnog grada na svijetu, danas Banja Luka bilježi najviši indeks onečišćenja u zemlji. Građani diljem BiH udišu zrak opasan za zdravlje, a stručnjaci upozoravaju da posljedice za dišne organe mogu biti dugoročne i ozbiljne. Dok raste zabrinutost građana, vlasti poručuju da su za rješavanje problema potrebni vrijeme, značajna financijska sredstva i koordinirano djelovanje svih razina vlasti, prenosi BHRT.

Zrak u Banjoj Luci ocijenjen je kao opasan za zdravlje, a visoke razine onečišćenja bilježe se i u Tuzlanskoj te Zeničko-dobojskoj županiji. Vlada Kantona Sarajevo proglasila je epizodu „Upozorenje“ za područje cijelog kantona. Iz resornog ministarstva navode da dio podataka koji se pojavljuju u javnosti nije pouzdan te da je mnogo posla na prevenciji već obavljeno ili je u planu.

Zijada Krvavac iz Centra za kvalitetu zraka Kantona Sarajevo pojasnila je da način rada pojedinih aplikacija nije pouzdan jer koriste podatke s nereferentnih mjernih uređaja. Dodala je da, ako vremenske prilike u narednim danima budu nepovoljne i dođe do prekoračenja dopuštenih vrijednosti, nije isključeno ni proglašenje epizode „Uzbuna“. Istaknula je i da nadležne institucije kontinuirano rade na mjerama koje bi trebale dati najbolje rezultate.

Građani, međutim, poručuju da konkretne promjene ne vide. U anketama navode kako imaju osjećaj da se malo ili nimalo ne radi, da je zrak iz godine u godinu sve lošiji te da su potrebne odlučnije i hitnije mjere.

Dok se u Bosni i Hercegovini i dalje raspravlja o nadležnostima i odgovornostima, europski gradovi poput Barcelone i Kopenhagena već desetljećima provode konkretne mjere. Sabrina Altoka iz Barcelone navela je da je jedna od prvih i najvažnijih mjera bila zabrana ulaska starih i visoko onečišćujućih vozila u grad radnim danima, uz postavljanje kamera na ulazima u gradsko središte. Naglasila je da država nije čekala promjenu svijesti građana, već je prvo uvela zabrane, ograničenja i kazne.

Benjamin Hodžić iz Kopenhagena istaknuo je da su u Danskoj uvedene dugoročne inicijative, planirane i do 30–40 godina unaprijed, te da je cjelokupna politika usmjerena na smanjenje emisije CO₂ iz automobila na minimum.

Pulmologinja Emina Dedagić upozorila je da štetne čestice, odnosno aeropolutanti prisutni u zraku, mogu izazvati i akutne i kronične posljedice za zdravlje, kao i pogoršati postojeća kronična oboljenja.

Dok drugi planiraju desetljećima unaprijed, građani Bosne i Hercegovine, kako je istaknuto, svakog zimskog dana plaćaju cijenu onečišćenja vlastitim zdravljem. Uz čekanje na dogovor vlasti i učinkovitije mjere, ostaje i osobna odgovornost građana prema okolišu, dok nedostatni inspekcijski nadzori i dalje ostaju jedna od slabih točaka sustava.