VIDEO  Skuplje gorivo je tek početak: Na udaru hrana, prijevoz, proizvodnja...

Gorivo u Bosni i Hercegovini sve je skuplje, a s njim rastu i životni troškovi. Punjenje spremnika od 50 litara stoji više od 15 KM više nego početkom mjeseca, a novi rast cijena tek bi mogao uslijediti. Kada poskupi nafta, ne raste samo cijena vožnje: povećavaju se i troškovi prijevoza, proizvodnje i hrane. Iskustvo pokazuje da se cijene nakon takvog rasta rijetko vraćaju na prijašnju razinu. Dok cijene određuje svjetsko tržište, postavlja se pitanje što mogu učiniti domaće institucije.

Gorivo ponovno povećava troškove

Cijena nafte raste, a građani osjećaju višestruke gospodarske posljedice. Rast je povezan s poremećajima na svjetskom tržištu i geopolitičkim napetostima na Bliskom istoku. Punjenje spremnika s 50 litara dizela sada stoji oko 187 KM, odnosno 15,5 KM više nego početkom mjeseca.

Građani rast cijena goriva izravno osjećaju u kućnom proračunu, a skuplje gorivo mijenja i njihove svakodnevne navike.

„Katastrofalno je. Ne znam što bih više rekao.“

„Uopće ne vozim jer si to po ovoj cijeni ne mogu priuštiti.“

„Kad poskupi gorivo, poskupe i prijevoz, proizvodnja i distribucija, a na kraju taj trošak plaća građanin.“

„Nekome tko svaki dan prijeđe od 50 do 100 kilometara doista treba trećina plaće samo za gorivo.“

Jerlagić: Litra bi mogla stajati više od četiri marke

Amer Jerlagić, stručnjak za energetiku, upozorava da bi cijene mogle dodatno rasti ako se prodube problemi s opskrbom na svjetskom tržištu, donosi Federalna.

„Ako se nastave problemi s Hormuškim tjesnacem i ako cijena nafte po barelu prijeđe 110 dolara te poraste na 120 ili 130 dolara, možemo očekivati da prodajne cijene goriva budu više od četiri KM po litri“, upozorava Jerlagić.

Dodatan je problem to što Bosna i Hercegovina nema velike strateške zalihe naftnih derivata. Osim mogućeg daljnjeg rasta cijena, to otvara pitanje koliko je zemlja spremna za nove poremećaje na svjetskom tržištu nafte.

„Naftne rezerve u Bosni i Hercegovini svode se na ono što imamo u cisternama i kamionima koji idu prema benzinskim postajama“, kaže Jerlagić.

Naftni sektor traži reakciju države

Gorivo je, međutim, tek početak problema. Predstavnici naftnog sektora upozoravaju na dugogodišnji problem ograničenih marži, izostanak državne intervencije te rast proračunskih prihoda od PDV-a.

Milenko Bošković, predsjednik Udruženja prometnika naftnih derivata Privredne komore Federacije Bosne i Hercegovine, ističe da su druge zemlje u regiji intervenirale u poreznu strukturu kako bi ublažile rast cijena.

„Sve zemlje u regiji intervenirale su u svoju poreznu strukturu. Hrvatska je intervenirala kroz trošarine, a dio koji ide prema Europskoj uniji naplaćuju, pa se cijena u Hrvatskoj izjednačila, dok je kod nas 30 posto veća. Sve zemlje su intervenirale. Kod nas je PDV porastao za 20 feninga u odnosu na iznos planiran u proračunu“, naglašava Bošković.

Pritom prosječno kućanstvo u razvijenim zemljama Europske unije na hranu troši do 15 posto dohotka, dok građani u Bosni i Hercegovini za hranu, režije, stanovanje i gorivo izdvajaju i do 70 do 80 posto dohotka.

Husić-Mehmedović: Cijene se nakon poskupljenja rijetko vraćaju na prijašnju razinu

Melika Husić-Mehmedović, profesorica na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Sarajevu, objašnjava da rast cijena goriva utječe i na cijene drugih proizvoda i usluga.

„Jednom podignuta cijena vrlo se rijetko vraća na prijašnju razinu. Kada gorivo pojeftini, cijene ostalih namirnica ostaju jednako visoke. U strukturi indeksa potrošačkih cijena postoji mala razlika u odnosu na prethodnu godinu: smanjen je udio hrane, a povećan udio energenata i prijevoza, što je izravna posljedica rasta cijena goriva“, ističe Husić-Mehmedović.

Bosna i Hercegovina ne može upravljati svjetskom cijenom nafte ni inflacijom. Može, međutim, odlučiti koliko će biti spremna na nove poremećaje, kakve će zalihe osigurati i koje će mjere zaštite građana primijeniti, upozoravaju sugovornici iz energetskog sektora. Zasad ostaje otvoreno pitanje hoće li institucije reagirati prije nego što moguća nova kriza dodatno pogodi građane.