Sindikat pravosuđa HNŽ-a: 'Inicijativa je gurnuta u ladicu, Vlada i Skupština nisu ni odgovorile'

Jedinstveni sindikat državnih službenika i namještenika pravosuđa u HNŽ-u uputio je otvoreno pismo u kojem proziva Vladu i Skupštinu HNŽ-a zbog izostanka odgovora na inicijativu za hitno donošenje Zakona o plaćama i naknadama u tijelima vlasti HNŽ-a. Poručuju da je njihova inicijativa „gurnuta u ladicu” te upozoravaju na odgovornost vlasti za daljnje produbljivanje problema i moguću eskalaciju sindikalnih aktivnosti.

„Jedinstveni sindikat državnih službenika i namještenika pravosuđa u Hercegovačko-neretvanskoj županiji primoran je javno upozoriti na krajnje neodgovoran odnos Vlade HNŽ-a i Skupštine HNŽ-a, koje su se u potpunosti oglušile o službenu inicijativu Sindikata od 21. listopada 2026. godine za hitno donošenje Zakona o plaćama i naknadama u tijelima vlasti HNŽ-a”, navode na početku pisma.

Ističu da su ponudili konkretna rješenja i suradnju u rješavanju problema u pravosuđu.

„Iako smo pravodobno ponudili konkretna, zakonski utemeljena rješenja i pružili ruku suradnje za mirno i sustavno rješavanje nagomilanih problema u pravosuđu, vlast u HNŽ-u izabrala je ignoriranje inicijative i nastavak potpune blokade socijalnog dijaloga sa Sindikatom.”

Prozvali Mariju Buhač i Džafera Alića

Sindikat posebno upozorava na izostanak bilo kakvog službenog odgovora nadležnih institucija.

„Posebno zabrinjava činjenica da nadležna tijela, na čelu s predsjednicom Vlade HNŽ-a Marijom Buhač i predsjednikom Skupštine HNŽ-a Džaferom Alićem, nisu smatrala potrebnim čak ni formalno odgovoriti na službeni akt Sindikata.

Ovakav odnos nije samo izostanak komunikacije sa Sindikatom, već pokazatelj odnosa nositelja izvršne i zakonodavne vlasti prema zaposlenima i njihovim zakonskim i radnopravnim pravima”, poručuju.

„Ni nakon 16 godina nije donesen vlastiti sveobuhvatni zakon”

U pismu podsjećaju na dugogodišnje pitanje zakonskog uređenja plaća i naknada zaposlenih u tijelima vlasti.

„Podsjećamo javnost da je pitanje zakonskog uređenja plaća i naknada zaposlenih u tijelima vlasti odavno prepoznato kao obveza županijskih vlasti. Međutim, HNŽ ni nakon 16 godina nije donio vlastiti sveobuhvatni zakon kojim bi se na jedinstven i sustavan način uredilo ovo pitanje.

Naša županija već punih 16 godina nije pristupila federalnom Zakonu o plaćama niti je donijela vlastiti zakon. Budući da on nikada nije usvojen u Skupštini HNŽ-a, materijalni i radnopravni status zaposlenih, državnih službenika i namještenika u tijelima uprave, godinama se uređuje parcijalno, odnosno pojedinačnim kolektivnim ugovorima i sporazumima sa sindikatima, uredbama i odlukama Vlade HNŽ-a, kao i primjenom pojedinih odredbi Zakona o plaćama i naknadama u tijelima vlasti FBiH, donesenog još 2010. godine”, navode.

Sindikat pritom ističe da donošenje propisa ne smatra samo pitanjem političke volje.

„Posebno upozoravamo na činjenicu da donošenje usklađenih propisa o plaćama i naknadama nije samo pitanje političke volje ili sindikalnog zahtjeva, već i zakonska obveza županijskih vlasti. Naime, člankom 63. Zakona o plaćama i naknadama u tijelima vlasti Federacije BiH (‘Službene novine FBiH’, br. 45/10, 111/12, 20/17 i 22/19 – odluka US) propisana je obveza županija, općina i gradova da donesu svoje propise iz područja plaća i naknada usklađene s ovim zakonom, u roku od 90 dana od početka njegove primjene.”

Odgovornost i na aktualnoj Vladi i Skupštini

Iz Sindikata pitaju zašto navedena obveza, prema njihovim tvrdnjama, još nije ispunjena.

„Imajući u vidu da je navedeni zakon donesen još 2010. godine, postavlja se opravdano pitanje zbog čega HNŽ ni nakon više od 16 godina nije izvršio ovu zakonsku obvezu donošenjem sveobuhvatnog i usklađenog propisa. Zbog toga odgovornost za ovakvo stanje nije moguće promatrati isključivo kao naslijeđeni problem prethodnih saziva vlasti, već i kao pitanje odgovornosti aktualne Vlade i Skupštine HNŽ-a, koje su imale dovoljno vremena i institucionalnih mogućnosti da pristupe njegovu rješavanju.”

U nastavku pisma dodatno naglašavaju odgovornost aktualne vlasti.

„Odgovornost za ovakvo stanje ne može se neprestano prebacivati na prethodne sazive vlasti. Aktualna Vlada HNŽ-a imala je pune četiri godine mandata da pokrene ovo pitanje, otkloni naslijeđene propuste i ponudi sustavno rješenje. Međutim, ni to vrijeme nije iskorišteno za rješavanje problema koji već godinama opterećuje zaposlene i institucije Županije”, tvrde iz Sindikata.

Tražili radnu skupinu do 5. studenoga

Sindikat je u inicijativi predložio rokove za imenovanje radne skupine, izradu nacrta i upućivanje zakona u skupštinsku proceduru.

„Iako smo svjesni činjenice da je vrijeme postizbornih preslagivanja i da radnici očito nisu u središtu interesa nositelja vlasti, Sindikat pravosuđa svojom je inicijativom precizno zatražio da se najkasnije do 5. studenoga 2026. godine imenuje zajednička radna skupina koja će pristupiti izradi nacrta Zakona o plaćama i naknadama u tijelima vlasti HNŽ-a.

Prijedlog Sindikata predviđao je izradu nacrta zakona do 1. prosinca te njegovo upućivanje u skupštinsku proceduru najkasnije do 15. prosinca 2026. godine, kako bi se konačno stalo na kraj kaotičnom, parcijalnom i netransparentnom uređivanju plaća putem uredbi, pojedinačnih sporazuma i drugih pojedinačnih akata”, navode.

Objašnjavaju i što bi, prema njihovu prijedlogu, zakon trebao osigurati.

„Sindikat traži zakon kojim će se uvesti jasni platni razredi, objektivni koeficijenti, pravedno vrednovanje otežanih uvjeta rada i posebnih odgovornosti u pravosuđu te obvezno usklađivanje osnovice s rastom troškova života i inflacijom.”

„Stječe se dojam da su svi zadovoljni postojećim sustavom plaća”

Izostanak razgovora i odgovora na inicijativu smatraju pokazateljem odnosa prema zaposlenima.

„Odbijanjem razgovora o ovim temama i ignoriranjem službene inicijative, vlast izravno pokazuje koliko joj je stalo do materijalnog i radnopravnog položaja državnih službenika i namještenika. Istodobno, stječe se dojam da su u ovoj županiji svi zadovoljni postojećim sustavom plaća pa, za razliku od zaposlenih u pravosuđu, nemaju razloga za štrajk.”

Naglašavaju da odgovornost za donošenje zakona pripada i izvršnoj i zakonodavnoj vlasti.

„Posebno ističemo da odgovornost za izostanak zakonskog uređenja plaća snose i Vlada HNŽ-a, kao nositelj izvršne vlasti i predlagatelj politika i zakonskih rješenja, i Skupština HNŽ-a, kao zakonodavno tijelo koje je odgovorno za razmatranje i usvajanje zakona. Njihova odgovornost ne prestaje činjenicom da se problem godinama prenosi iz jednog saziva u drugi.

Propust da se donese Zakon o plaćama i naknadama u tijelima vlasti HNŽ-a izravna je poruka zaposlenima da njihov materijalni i radnopravni status nije među prioritetima vlasti. Aktualna Vlada imala je dovoljno vremena pokazati drukčiji odnos i ispraviti propuste prethodnih vlada, ali je izostanak konkretnih poteza, a sada i ignoriranje sindikalne inicijative, dodatno potvrdio kontinuitet neodgovornog odnosa prema ovom pitanju”, poručuju.

Upozorili na posljedice za pravosuđe i građane

U završnom dijelu otvorenog pisma upozoravaju na moguće posljedice nastavka takvog odnosa.

„U svakom slučaju, želimo jasno poručiti da će punu političku i institucionalnu odgovornost za daljnje produbljivanje problema, eventualnu eskalaciju sindikalnih aktivnosti, kao i posljedice koje bi takvo stanje moglo imati na funkcioniranje pravosudnih tijela i ostvarivanje prava građana HNŽ-a, snositi oni koji su imali mogućnost i obvezu rješavati problem, a umjesto toga izabrali su ignoriranje i nečinjenje.”

Od Vlade i Skupštine traže preuzimanje odgovornosti i konkretno djelovanje.

„Vlada HNŽ-a i Skupština HNŽ-a moraju preuzeti odgovornost. Zaposleni ne traže povlastice, već zakonski uređen, pravedan i transparentan sustav plaća.

Sindikat je ponudio rješenje, konkretne rokove i spremnost na suradnju. Sada je na Vladi i Skupštini HNŽ-a da pokažu postoji li stvarna politička volja da se ovaj problem konačno riješi”, zaključuje Jedinstveni sindikat državnih službenika i namještenika pravosuđa u HNŽ-u.