Vlada Hercegovačko-neretvanske županije odobrila je dodatke na plaće dijelu zaposlenika pravosuđa, ali njihovu primjenu vezala uz „normaliziranje rada pravosudnih institucija“. Sindikat je takvo rješenje odbio i nastavlja štrajk, a uz spor oko visine dodataka otvoreno je i pitanje smije li se njihovo ostvarivanje uvjetovati prestankom obustave rada.
Predsjednica Jedinstvenog sindikata državnih službenika i namještenika pravosuđa HNŽ-a Vesna Kojić potvrdila je za Hercegovina.info da odluka nije rezultat dogovora sa Sindikatom. Pravni stručnjak, sugovornik portala, pak, smatra da je upravo odgođena primjena njezin najsporniji dio te upozorava da bi takvo postupanje moglo obesmisliti pravo na štrajk.
Sindikat ostaje pri zahtjevu za dodatkom od 20 posto za sve državne službenike i namještenike u pravosuđu, pozivajući se na složenost i odgovornost poslova koje obavljaju.
Kojić tvrdi da je Vlada usvojila rješenje na koje Sindikat ni tijekom prethodnih razgovora nije pristajao. Odluku smatra nejednakom prema zaposlenicima i nedovoljnom za rješavanje njihovih zahtjeva.
„Vlada je na svoju ruku i jednostrano donijela takvu odluku“, kazala je Kojić.
„Nije u interesu Sindikata, u interesu je Vlade“, dodala je.
Prema njezinoj ocjeni, Vlada takvu odluku želi predstaviti kao ustupak zaposlenicima uoči izbora, iako dogovor nije postignut. Ističe da su članovi Sindikata suglasni s nastavkom štrajka, unatoč tome što bi dio njih dobio traženi postotak dodatka.
„Sindikat je daleko od toga da je zadovoljan ovom ponudom“, poručila je.
Vlada je odluku usvojila na žurnoj telefonskoj sjednici, a za njezinu provedbu najavila je dodatnih približno 650.000 KM godišnje.
Dodatak od 20 posto osnovne plaće predviđen je za sudske izvršitelje te daktilografe, sudske i tužiteljske asistente na ročištima. Za poslove u sudskim i tužiteljskim pisarnicama te poslove zemljišnoknjižnih asistenata određen je dodatak od 10 posto.
Iz Vlade obrazlažu da se odluka temelji na važećoj Uredbi o naknadama i drugim materijalnim pravima koja nemaju karakter plaće, kojom je predviđen dodatak za posebne uvjete rada do 20 posto osnovne plaće.
U priopćenju, međutim, izričito razdvajaju stupanje odluke na snagu od početka njezine primjene.
„Odluka stupa na snagu danom donošenja, a bit će u primjeni od trenutka normaliziranja rada pravosudnih institucija“, naveli su iz Vlade.
Kojić tu formulaciju tumači kao uvjet da Sindikat najprije prekine štrajk. Poručuje da zbog toga neće prihvatiti rješenje koje smatra neprihvatljivim.
Pravni sugovornik Hercegovina.info smatra da je uvjetovanje primjene dodataka prestankom štrajka nezakonito. Njegov je prigovor usmjeren na to što je Vlada svoju ponudu pretvorila u odluku, ali njezine učinke odgodila do završetka štrajka koji se vodi upravo radi ostvarivanja materijalnih prava.
„Ako ovakva praksa bude prihvaćena, štrajk kao sredstvo zaštite radničkih prava izgubit će smisao“, ocjenjuje.
U središtu spora ostaje pitanje: ako Vlada dodatke opravdava posebnim uvjetima rada, zbog čega početak njihove primjene ovisi o završetku štrajka, a ne o jasno utvrđenim uvjetima obavljanja tih poslova?
Zakon o radu FBiH u članku 157. štiti radnika od stavljanja u nepovoljniji položaj u odnosu na druge radnike zbog organiziranja ili sudjelovanja u štrajku provedenom u skladu s propisima.
Istodobno, Zakon o štrajku FBiH u članku 9. dopušta razmjerno smanjenje plaće za vrijeme provedeno u štrajku, u skladu s kolektivnim ugovorom i pravilnikom o radu. Zato treba razlikovati obračun plaće za vrijeme neobavljanja poslova od uvjetovanja početka primjene novog dodatka prestankom cijeloga štrajka.
Uz dodatke na plaću, Vlada i Sindikat različito prikazuju i tijek pokušaja mirenja.
Vlada je ranije priopćila da je pokrenula postupak mirnog rješavanja kolektivnog radnog spora kojem Sindikat nije pristupio. Kojić potvrđuje da Sindikat nije prihvatio novi postupak, ali tvrdi da tome prethodi neriješena situacija još iz 2024. godine.
Prema njezinim riječima, Sindikat je tada, pripremajući dokumentaciju za štrajk, od nadležnog županijskog ministarstva tražio određivanje člana Mirovnog vijeća. Budući da, kako navodi, nije bilo odgovarajućeg postupanja, obratili su se Federalnom ministarstvu rada i socijalne politike, koje ih je ponovno uputilo na županijsku razinu.
Kojić tvrdi da je postupak tada zastao te da Sindikat kasnije nitko nije obavijestio o formiranju Mirovnog vijeća. Sindikat, prema njezinu tumačenju, smatra da je raniji pokušaj mirenja time iscrpljen.
Tvrdi i da su poziv za mirenje dobili tek nakon početka generalnog štrajka.
Vlada HNŽ-a je Zaključkom broj 01-1-02-1872/26 od 25. kolovoza 2026., objavljenim u „Službenim novinama HNK“, broj 12/2026, odlučila „bez odlaganja“ pokrenuti postupak mirenja pred nadležnim Mirovnim vijećem.
U dokumentu, koji govori o tada najavljenom štrajku, navedeno je i da u postupak treba uključiti i konzultirati reprezentativni sindikat koji je potpisnik važećeg kolektivnog ugovora.
Taj zaključak potvrđuje da je Vlada formalnu odluku o pokretanju mirenja donijela prije generalnog štrajka. Sam dokument, međutim, ne pokazuje kada je Sindikatu upućen poziv, kada mu je dostavljen niti je li održana rasprava.
Za sada je izvjesno da Vladina odluka nije dovela do dogovora. Sindikat nastavlja štrajk, a primjena odobrenih dodataka ostaje vezana uz uvjet za koji Vlada u dostavljenom priopćenju nije navela detaljno pravno obrazloženje.
Vezani članci