Sarajevski mediji pišu da se u Mostaru namjerno generira problem oko skenera

Tehničke poteškoće zbog kojih dio biračkih mjesta u Mostaru u nedjelju ujutro nije otvoren na vrijeme otvorile su i pitanje zaštite izbornog procesa. Predsjednik Gradskog izbornog povjerenstva Mario Čuturić spomenuo je mogućnost traženja odobrenja za glasovanje bez skenera ako tehnička podrška i zamjenski uređaji ne riješe problem. Upravo ta mogućnost zaslužuje pozornost javnosti, piše Avaz. 

Čuturić je u jutarnjoj izjavi za Fenu naveo da su poteškoće zabilježene na sedam do osam biračkih mjesta. Objasnio je da su upućeni operateri i tehnička podrška te da bi, ako popravak ne uspije, bili poslani pričuvni uređaji. Tek ako ni tada ne bude moguće uspostaviti rad, najavio je traženje dozvole Središnjeg izbornog povjerenstva BiH za prelazak na glasovanje bez skenera.

U međuvremenu je stigla novija informacija. Prema izvještaju objavljenom u 10.35 sati, Čuturić je za Srnu izjavio da su problemi otklonjeni i da glasovanje protječe bez problema. Na jednom biračkom mjestu početak je kasnio sat i pol, pa će glasovanje biti produljeno za toliko vremena.

Javnost mora znati kada se i zašto odustaje od skenera

Otklanjanje poteškoća dobra je vijest za birače. Ipak, ostaje pitanje pod kojim se točno uvjetima može odobriti glasovanje bez skenera i kako se u takvoj situaciji osigurava provjerljivost rezultata.

Ako se takva mogućnost javno spominje već na početku izbornog dana, građani imaju pravo dobiti jasno objašnjenje postupka. Tko utvrđuje da je uređaj neupotrebljiv? Koje se mogućnosti popravka i zamjene moraju prethodno iscrpiti? Kako se odluka dokumentira i kako se o njoj obavještavaju birači i promatrači?

Odgovori na ta pitanja važni su za povjerenje u izbore. Svako odstupanje od predviđenog postupka mora imati obrazloženje koje javnost može provjeriti.

Kvar nije dokaz prijevare, ali zahtijeva nadzor

Iz jutarnjih poteškoća i Čuturićeve izjave ne može se zaključiti da je riječ o namjernoj sabotaži ili pokušaju izborne krađe. Za takvu tvrdnju potrebni su dokazi.

Jednako tako, tehnički problemi ne smiju postati prihvatljivo opravdanje za olako odustajanje od dodatnih kontrola. Javnost treba pratiti kako se problemi rješavaju, tko donosi odluke i kakve posljedice te odluke imaju za zaštitu glasova.

Pritom treba razlikovati ulogu skenera od identifikacije birača. Očitavanje glasačkih listića i provjera identiteta različiti su dijelovi izbornog postupka. Zato se eventualno glasovanje bez skenera ne može automatski izjednačiti s mogućnošću glasovanja u tuđe ime niti se skenerima može pripisati sprječavanje svake izborne nepravilnosti.

Zaštita izbora zahtijeva nadzor cijelog postupka: od utvrđivanja identiteta i tajnosti glasovanja do brojanja, sastavljanja zapisnika i objave rezultata.

Mostarske poteškoće, prema naknadnoj izjavi predsjednika GIP-a, riješene su. No najava mogućeg povratka na glasovanje bez skenera podsjetila je koliko je važno da svaka odluka izborne administracije bude jasna, dokumentirana i dostupna javnosti.

Građanima treba izborni proces u kojem je svaki glas zaštićen, a svaki izuzetak precizno obrazložen. Odgovornost institucija uključuje i objašnjenje zašto se neki uređaj nije mogao koristiti te kako je, unatoč tome, osigurana vjerodostojnost rezultata.