SAMO U BIH Zatvorenik se vodio na bolovanju, pa će on i liječnik na sudu objasniti kada je pregledan ako nije izlazio vani

Hercegovina.info
Vidi originalni članak

Zaposlene građane RS bolovanja koštaju 17 milijuna maraka godišnje. Toliko se, naime u tu svrhu izdvoji iz Fonda zdravstvenog osiguranja. Ne postoji evidencija koliko je među njma lažnih jer se, ako imate podršku i zaštitu nadređenih, bolovanjima može pokrivati odsutnost sa posla dok živite u Beogradu ili Banja Luci, radite u Nemačkoj ili ste u zatvoru! Sve su to slučajevi koji su se dogodili u Gacku i svi su još bez adekvatne reakcije institucija iako se šteta u proračunima sigurno mjeri stotinama tisuća maraka. Šteta po društvenu klimu i radni elan ne ulazi u računicu, a ona je možda i veća od materijalne, piše Direkt-portal.com.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Za razliku od privatnika koji su rigorozni kada su bolovanja u pitanju, u javnim poduzećima i ustanovama situacija je daleko komotnija.

Iz zatvora otvarao bolovanje

Slučaj Mladena Zirojevića, radnika RiTE Gacko, koji je tri meseca zatvora “pokrivao” bolovanjem će dobiti sudski epilog. Osnovni sud je potvrdio optužnicu protiv Zirojevića i dr. Srđana Kravića, liječnika u Domu zdravlja u Gacku, za upotrebu, odnosno izdavanje, neistinitog liječničkog uverenja. Naime, dok je tri meseca bio u zatvoru u Foči, Zirojeviću je odsutnost sa posla pravdana bolovanjem. Iz KPZ Foča je potvrđeno da on za to vrijeme nije koristio “vanzavodske pogodnosti”, što će reći da nije dolazio do Gacka.

“Kako je onda “otvarao” bolovanje i kako ga je liječnik pregledao”, pitali su tužitelji, a sada će optuženi to morati da objasne pred sudom. Za ovo djelo je prema Kaznenom zakoniku RS zapriječena novčana kazna ili zatvor do jedne godine.

Inače, Zirojević je dobro poznat policiji, bio je u grupi radnika koji su krali naftu, pa je 2016. uhvaćen sa 800 litara. Šest godina kasnije i dalje je na poslu. Prema nepotvrđenim informacijama, Zirojević je “nabavio” i neku diplomu, pa je sad dio građevinske službe na brani Klinje, i spada u radnike koji ne moraju karticom da evidentiraju nazočnost na poslu. Službenu potvrdu nismo dobili jer iz ovog poduzeća godinama ignoriraju sve upite “Direkta”.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Na stalnom bolovanju, a u Beogradu

Inertnost sustava je evidentna i kada je u pitanju slučaj Ane Anđić, zaposlene u Radio-Gacku. Ona je sedam godina bila na bolovanju, a živjela u Beogradu.

Zahvaljujući konekcijama sa lokalnim dužnosnicima, sa bolovanja je krajem prošle godine i napredovala, o čemu je “Direkt” već pisao. Da bi se prilagodili njoj i omogućili joj online rad, menadžment Radija je, uz blagoslov načelnika općine Ognjena Milinkovića, promijenio interne dokumente te javne ustanove.

I dok Tužiteljstvo u Trebinju još razmatra slučaj, Inspekcija rada je izvršila provjeru i utvrdila da je u skladu sa propisima.

“Inspektor je izvršio kontrolu i konstatirao da se Ana Šojić (Anđić) nalazi na bolovanju od 2014. godine...te da uredno dostavlja doznake. Kako se bolovanje uredno pravda, inspektor rada ne može preduzeti nikakve mjere u vezi sa tim”, stoji u izvješću o kontroli inspektorice Angeline Ivanković.

Za Inspektorat nije sporna ni promjena internih dokumenata jer je, po njima, to stvar poslodavca. Ana Anđić i dalje radi u Gacku, a živi 400 kilometara dalje- u Beogradu. No, promenama sistematizacije i pravilnika joj je omogućen online rad, pa je lišena tegobe da se dovejava kako da “dobije” bolovanje.

Da ovi slučajevi nisu izuzetak nego ekskluzivno pravilo i znak da imate zaštitu ili vezu sa nositeljima političke moći, pokazuje i slučaj supruge Rajka Papovića, nekadašnjeg ministra iz Vlade Gojka Kličkovića, biznismena i aktuelnog predsednika SO Gacko, koja je dva desetljeća na spisku zaposlenih u RiTE Gacko, a uglavnom na bolovanju. Pritom je sve te godine uglavnom živjela u Banja Luci.

Ovi primjeri su ohrabrili i druge koji su mogli da osiguraju podršku ili lažna bolovanja da, dok službeno "rade"  u RiTE Gacko, posao nađu u Njemačkoj, Srbiji, pa čak i na dalekom Novom Zelandu. Ipak, zbog tromosti kontrolnih institucija, korupcije i nepotizma koji izjedaju društveno tkivo, većina ovih slučajeva će ostati bez sudskog epiloga i adekvatne sankcije.

Od pet zaposlenih jedan ne dolazi na posao

Korištenje rupa u zakonu je prisutno, ali ako se prepozna nihovo postojanje, treba ga ispravljati, kaže ekonomist Zoran Pavlović za “Direkt”. “Ono što je suština je da nismo dovoljno ozbiljni ljudi ni po kojem temelju i kad god možemo da ostvarimo neku osobnu korist, to iskoristimo kao priliku. Ako može da iskoristi sustav, iskoristiti će ga za svoje potrebe. Ako sustav to ne dozvoljava, onda to neće raditi. Evidentno je da su tijekom proljeća i jeseni, u jeku poljoprivrednih radova, bolovanja češća, posebno u ruralnim područjima. Od pet zaposlenih u gradskoj administraciji, jedan ne dolazi na posao”, tvrdi Pavlović.

Smatra da je rešenje u strožijoj kontroli- i to po dva osnova. “Sa jedne strane kontrola liječnika koji odobravaju bolovanje. A sa druge strane omogućiti poslodavcu da izvrši monitoring”.

Pavlović smatra da bi svaka ozbiljna država vodila računa o ovome i zagovara stav da se ovaj problem stavi u žižu javnosti kako bi se primeri zloupotrebe razotkrili, a istovremeno obeshrabrili oni koji razmišljaju da krenu tim putem.

Za bolovanja 17 milijuna maraka godišnje


Fond zdravstvenog osiguranja RS, sa svoje strane, velike nade polaže u promjenu pravilnika koja je stupila na snagu početkom meseca, a omogućava poslodavcima da traže izvanrednu provjeru bolovanja.

Istini za volju, ta mogućnost je donekle i do sada postojala, pa se u 2021. godini Fondu obratilo 98 posodavaca sa zahtjevom da se provjeri opravdanost bolovanja za 276 radnika. U 23 slučaja su utvrđene nepravilnosti.

Inače, prema njihovim podacima primjetan je rast bolovanja u 2021. godini, pa je u RS u prosjeku svakog mjeseca bilo 20.100 bolovanja. Rast je zabilježen i u Gacku. U prvih devet mjeseci prišle godine je zabilježeno 1.784 bolovanja. Ipak, broj bolovanja po zaposlenom je nešto niži u odnosu na republički prosjek.

Iz Fonda su priopćili da do sada nisu imali prijava vezanih za Dom zdravlja u Gacku, te pozivaju one koji imaju saznanja da se obrate FZO RS.

“Trošak Fonda za bolovanja na godišnjoj razini iznosi oko 17 milijuna maraka, te je svakako Fondu najviše u interesu da se spriječe eventualne zloupotrebe bolovanja, jer svaka ušteda stvara prostor za dodatna unaprijeđenja prava, odnosno zdravstvene zaštite građana”, naveli su u odgovoru “Direktu” iz FZO.

Vezani članci