Revizija raskrinkala javne nabavke: Svako drugi natječaj ima samo jednu primljenu ponudu

Ured za reviziju institucija Bosne i Hercegovine 10. prosinca 2025. objavio je izvješće o provedenoj reviziji učinka na temu „Aktivnosti institucija BiH na osiguravanju konkurencije u javnim nabavama“, s ciljem utvrđivanja učinkovitosti institucija u tom području.

Međutim, predstavljeni cilj revizije djeluje gotovo cinično jer je odavno jasno da institucije u Bosni i Hercegovini, ne samo na državnoj razini, nisu učinkovite u poduzimanju aktivnosti kojima bi se osigurala konkurencija u javnim nabavama. Štoviše, nevladine organizacije već godinama upozoravaju da su te institucije iznimno učinkovite upravo u izbjegavanju osiguravanja poštene konkurencije u javnim nabavama, kao i u drugim zloupotrebama koje su javne nabave pretvorile u jedno od ključnih žarišta sustavne korupcije i pljačke javnog novca.

Prema procjenama, vrijednost javnih nabava u Bosni i Hercegovini iznosi oko 10 posto ukupnog nominalnog BDP-a zemlje. Istodobno, prema podacima o izvršenju proračuna institucija BiH, za javne nabave godišnje se izdvaja oko 15 posto ukupnog proračuna institucija. Riječ je, dakle, o iznimno velikim financijskim sredstvima.

Transparency International upozorava da korupcija u javnim nabavama povećava vrijednost javnih ugovora i za više od 50 posto te da, osim financijskih gubitaka, šteta uzrokovana lošijom kvalitetom javnih usluga može imati i druge, teško predvidive posljedice, uključujući i gubitak ljudskih života.

Agencija za javne nabave Bosne i Hercegovine u prvoj sveobuhvatnoj analizi primjene izuzeća od Zakona o javnim nabavama u razdoblju od 2023. do 2025. godine došla je do zabrinjavajućih rezultata: više od dvije milijarde KM javnog novca potrošeno je bez primjene osnovnih načela transparentnosti, konkurencije i jednakog tretmana.

Sada su stigli i nalazi revizora, koji potvrđuju ono što javnost već odavno percipira.

Provedena revizija pokazala je da institucije BiH ne postupaju uvijek transparentno, jednako i nediskriminirajuće prema svim ponuditeljima u postupcima javnih nabava, čime ne osiguravaju pravičnu i aktivnu konkurenciju. Postojanje konkurencije, odnosno veći broj ponuditelja koji se natječu za dodjelu ugovora, ključno je za dobar ishod postupaka javnih nabava i postizanje boljeg odnosa cijene i kvalitete roba i usluga. Unatoč tome, uočen je trend pada konkurencije.

Prema prosječnom broju zaprimljenih ponuda, konkurencija u Bosni i Hercegovini slabija je nego u zemljama u okruženju. Na probleme u osiguravanju konkurencije upozoreno je i u Izvješću o napretku BiH za 2022. godinu, u kojem je navedeno da svaki drugi natječaj ima samo jednu ponudu, dok je prosječan broj ponuda po postupku dvije. Takvo stanje rezultat je raširenog uvjerenja, temeljenog na iskustvu, o besmislenosti prijavljivanja na natječaje bez političkih veza i unaprijed dogovorenih uvjeta.

„Utvrđeno je nedovoljno korištenje dostupnih alata za jačanje transparentnosti i ograničavanje konkurencije kroz natječajnu dokumentaciju i ocjenjivanje ponuda. Nedovoljno jasno definirani postupci ispitivanja tržišta, kao i ustaljene prakse koje odstupaju od načela transparentnosti i konkurentnosti, upućuju na slabosti koje ograničavaju konkurenciju u postupcima javnih nabava. Izostanak sustavnog praćenja i analize postupaka i žalbi dodatno onemogućava institucijama da pravodobno identificiraju i uklone uočene nedostatke te unaprijede konkurenciju“, navodi se u izvješću.

Dalje se ističe da nadležne institucije nisu učinkovite u uspostavi mehanizama koji bi trebali doprinijeti većoj konkurenciji u javnim nabavama. Sve funkcionalnosti elektroničkih nabava, koje bi omogućile lakši pristup tržištu, smanjile administrativne prepreke i potaknule sudjelovanje većeg broja ponuditelja, još uvijek nisu uspostavljene. Napredak u tom procesu u velikoj mjeri ovisi o planiranim zakonskim izmjenama.

Mehanizam e-aukcija nije ostvario očekivani učinak povećanja konkurencije i smanjenja cijena. Više od polovice planiranih e-aukcija nije provedeno, a u pojedinim slučajevima ugovori su dodijeljeni ponuditeljima s višim cijenama, što je dovelo do gubitka planiranih ušteda. Dosadašnja praksa ukazuje na brojne operativne i sustavne slabosti koje umanjuju učinkovitost ovog alata i upućuju na potrebu za njegovim temeljitim unapređenjem. Kašnjenje u uspostavi posebnog nadzora dodatno usporava smanjenje rizika od zabranjenih sporazuma i smanjuje učinkovitost sustava.

Revizori su nadležnim institucijama uputili preporuke za unapređenje konkurencije u javnim nabavama. Profesionalno, ali naivno, jer da je postojala stvarna politička volja za uređenje ovog područja i smanjenje mogućnosti zloupotreba, politički akteri u BiH ne bi desetljećima ignorirali preporuke Europske unije i zahtjeve civilnog društva. Umjesto toga, zakoni se donose tako da te preporuke ili u potpunosti zanemaruju ili se formalno prihvaćaju, ali u obliku koji proizvodi suprotan učinak. Najčešće po obrascu „korak naprijed, dva koraka natrag“.