U školama Hercegovačko-neretvanske županije (HNŽ) danas je počela nova školska godina, u koju je ušlo 1.768 prvašića, dok su prosvjetari početak nastave obilježili ponovnim zahtjevima za povećanje plaća.
Nakon sedam dana odgode u odnosu na prvo određen datum početka nove školske godine, točno 1.768 učenika krenulo je danas u prvi razred osnovnih škola u Hercegovačko-neretvanskoj županiji (HNŽ), što je blago smanjenje u odnosu na prošlu godinu, kada ih se upisano 1.717. Slična brojka prati i upis u prve razrede srednjih škola, oko 1.700.
Novost je novi kurikulum za učenike prvih i šestih razreda osnovnih škola, a čije se promjene u implementaciji predmetnih kurikula prvenstveno odnose na nastavni sadržaj i pristup učenicima. Naglasak s novim programom trebao bi biti na razumijevanju, povezivanje i primjeni znanja, a ne količini sadržaja, prenosi FENA.
Istovremeno s početkom nove školske godine, oglasila se i Koordinacija sindikata obrazovanja HNŽ-a iz koje traže veće plaće.
"Nakon povećanja minimalne plaće, došlo je do neprihvatljivog izjednačavanja plaća visokoobrazovanih radnika s plaćama najnižih kvalifikacija, čime se drastično urušava sustav koeficijenata, obesmišljava obrazovanje i demotivira stručni kadar", ističu iz Koordinacije.
Iako su, kako kažu, doprinosi na plaće smanjeni od 1. srpnja, povećanje plaća bit će primijenjeno tek od 1. listopada.
"Povećanje plaća od 5 posto, koje očekujemo, u realnosti je već nestalo u galopu inflacije. Nijedan sastanak s predstavnicima vlasti nije realiziran, usprkos više puta upućenim pisanim zahtjevima. Odgovornost se prebacuje na resornog ministra, iako su mnogi problemi sustavne prirode i nalaze se u nadležnosti Vlade u cjelini", navodi se, između ostalog, u priopćenju Koordinacije.
Kako se dalje navodi, očekuje se hitno zakazivanje sastanka i pokretanje konkretnih koraka u rješavanju problema.
"Iskreno se nadamo da ćemo 5. listopada dočekati s osjećajem poštovanja u dostojanstvenoj proslavi Dana nastavnika, a ne na ulici, kao što smo, nažalost, bili primorani prošle godine", zaključuju iz sindikata.
Čak 94 djece školskog uzrasta koja su se s roditeljima vratila iz inozemstva krenulo je u ponedjeljak zajedno s vršnjacima na nastavu u županiji sa sjedištem u Širokom Brijegu koja jedina u zemlji bilježi pozitivan prirodni priraštaj.
Nastava u Županiji Zapadnohercegovačkoj (ŽZH), jednako kao i susjednoj Hercegovačko-neretvanskoj županiji sa sjedištem u Mostaru započela je tjedan dana kasnije nego u drugim sredinama u Bosni i Hercegovini zbog visokih temperatura u tome dijelu zemlje.
Ukupno 7188 učenika u ŽZH-u raspoređeno je u 14 osnovnih škola. Najveći broj prvašića ima Široki Brijeg, a najveći porast djece je u Posušju i Grudama.
U školsku godinu 2025./2026. upisano je 94 učenika čije su se obitelji vratile iz inozemstva, što je porast u odnosu na prošlogodišnjih 71.
Ovaj podatak tumači se kao pozitivan signal za povratak mladih obitelji i potencijalni demografski oporavak.
Županija Zapadnohercegovačka, jedina u Bosni i Hercegovini godinama bilježi pozitivan prirodni priraštaj.
Ostvaruje to zahvaljujući sustavnim mjerama za poticanje nataliteta.
Među njima su mjesečni dječji dodatak za obitelji s troje i više djece, jednokratne naknade za opremu novorođenčeta, te mjesečne naknade za majke koje nisu zaposlene.
Od uvođenja tih mjera, broj rođene djece u ŽZH značajno je porastao.
U 2022. godini rođeno je 706 djece, u 2023. godini 823, a u 2024. godini 1008 djece, što predstavlja porast od oko 40% u odnosu na 2022.
Te mjere čine ŽZH primjerom uspješnog poticanja nataliteta u Bosni i Hercegovini, a stabilnost u obrazovnom sustavu dodatno potvrđuje učinkovitost tih demografskih strategija.
Vezani članci