Proračun HNŽ ostaje bez više od 12 milijuna maraka zbog odluke Ustavnog suda FBiH

Ustavni sud Federacije BiH utvrdio je da članak 74. Zakona o vodama Hercegovačko-neretvanske županije, kojim je bila uvedena “županijska naknada od posebnog značaja” za korištenje vode bez koncesije, nije u skladu s Ustavom FBiH. Presuda se odnosi na korištenje vode iz umjetnih akumulacija Jablanica, Grabovica i Salakovac, koje su prema federalnim propisima vode prve kategorije.

Ustavni sud Federacije BiH je na sjednici bez javne rasprave održanoj 21. listopada 2025. godine donio presudu kojom je utvrdio da članak 74. Zakona o vodama Hercegovačko-neretvanske županije “nije sukladan s Ustavom Federacije BiH”. 

Postupak je pokrenut zahtjevom premijera Federacije BiH, a kao stranke u postupku određeni su podnositelj zahtjeva i Skupština HNŽ-a, kao donositelj zakona.

Što je bio sporni članak 74.?

Osporenom odredbom HNŽ je propisao obvezu plaćanja “županijske naknade od posebnog značaja” za korisnike voda koji koriste opća dobra bez plaćanja koncesijske naknade, a djelatnost obavljaju na području županije . Naknada je utvrđena u iznosu 0,005 KM po kWh proizvedene električne energije (te 0,005 KM po m3 za tehnološke potrebe), uplaćivala bi se mjesečno na depozitni račun Ministarstva financija HNŽ-a, kao javni prihod, i koristila bi se za potrebe županijskog proračuna. Odredba je sadržavala i mehanizme nadzora i prinudne naplate, uključujući inspekcijska rješenja i sudsko izvršenje.

Posebno je istaknuto da obveza prestaje kada stupi na snagu ugovor o koncesiji, što je, prema ocjeni Suda, pokazivalo privremeni karakter mjere i njezinu vezu s koncesijskim režimom.

Komentar iz HNŽ

"Posebna naknada propisana Zakonom o vodama Hercegovačko-neretvanske županije, odnosno koncesijska naknada, četvrti je po veličini prihod u Proračunu HNŽ-a. Presudom Ustavnog suda Federacije BiH, donesenom po apelaciji premijera Federacije BiH Nermina Nikšića, Županija će u 2026. godini ostati bez između 12 i 13 milijuna konvertibilnih maraka", kazao je za hercegovina.info Adil Šuta, ministar financija u HNŽ.

Samo u 2024. godini po ovoj osnovi uprihodovano je oko 12,1 milijun KM, dok je u 2023. godini taj iznos iznosio približno 14,6 milijuna KM. U razdoblju od 2020. do 2024. godine ova je naknada u prosjeku činila 4,68 posto ukupnih proračunskih prihoda.

"Posebno zabrinjava činjenica da su odluka Ustavnog suda FBiH i apelacija premijera Nikšića donesene krajem 2025. godine, u trenutku kada su gotovo sve aktivnosti vezane uz izradu Proračuna za 2026. godinu bile završene, a Nacrt proračuna već je prošao skupštinsku proceduru. Ukidanje ove naknade predstavlja ozbiljan udar na proračun Hercegovačko-neretvanske županije i dovodi u pitanje realizaciju niza razvojnih projekata. U narednom razdoblju bit ćemo primorani preispitati pojedine proračunske stavke i značajno ih smanjiti kako bismo ublažili negativne posljedice ove odluke. Naglašavam da stavke koje su definirane zakonima neće biti predmet smanjenja", kazao je.

Šuta je istaknuo da u ovom trenutku ne bi ulazio u detalje o tome koje će se proračunske stavke konkretno revidirati, jer je u tijeku analiza i priprema odgovora na novonastalu situaciju s ciljem minimiziranja posljedica po funkcioniranje Županije.

"Podsjećam da je još 2014. godine tadašnji premijer Nermin Nikšić podnio apelaciju Ustavnom sudu FBiH, no ona je povučena dolaskom premijera Fadila Novalića, čime je omogućeno redovito izmirivanje obveza i daljnji razvoj Hercegovačko-neretvanske županije", poručio je Šuta.

Argumenti premijera FBiH

Premijer je naveo da Federacija još od 2006. godine ima Zakon o vodama kojim su uređeni vodno dobro, vlasništvo nad vodama kao prirodnim dobrom i sustav javnih prihoda i naknada. Podsjetio je da su vještačke akumulacije Jablanica, Grabovica i Salakovac vode I. kategorije, te da Federacija već propisuje posebnu vodnu naknadu za hidroenergiju, pri čemu Vlada FBiH određuje visinu te naknade. U praksi, prema navodima iz zahtjeva, električna energija iz hidroenergije već je opterećena i drugim izdvajanjima, uključujući naknade gradovima i općinama po posebnom zakonu o prihodima od hidroakumulacijskih objekata.

Premijer je tvrdio da županijska naknada iz članka 74. po svojoj naravi predstavlja koncesijsku naknadu bez ugovora o koncesiji te da županija nema ustavno i zakonsko uporište za takvo propisivanje.

Odgovor Skupštine HNŽ-a

Skupština HNŽ-a u odgovoru je tvrdila da se radi o zajedničkoj nadležnosti Federacije i županije u području “iskorištavanja prirodnih bogatstava”, te da županija nije intervenirala u federalni zakon. Kao ključni argument navodila je da se prirodno bogatstvo koristi bez koncesije, pa je posebna naknada zamišljena kao privremeno rješenje dok se ne zaključi ugovor o koncesiji.

Ustavni sud je u postupku pribavio i dodatne informacije. Ministarstvo financija HNŽ-a je navelo da su naknadu u 2024. godini, i zaključno s 8. kolovozom 2025., uplaćivali JP Elektroprivreda BiH d.d. Sarajevo i JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar. Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva je izvijestilo da nema saznanja o postupcima dodjele koncesija za korištenje vode za proizvodnju električne energije na području HNŽ-a.

Stav Ustavnog suda FBiH

Ustavni sud je naglasio da je Federacija, sukladno federalnom Zakonu o vodama, nadležna za upravljanje vodama I. kategorije, uključujući navedene akumulacije, te da federalni propisi već uređuju posebne vodne naknade kao javni prihod i njihovu raspodjelu. Sud je podsjetio i na postojanje posebnog zakona o izdvajanjima prihoda ostvarenih korištenjem hidroakumulacijskih objekata, po kojem se naknada uplaćuje općinama ili gradovima na čijem području je objekt izgrađen.

Ključni zaključak presude je da se voda iz akumulacija Jablanica, Grabovica i Salakovac koristi kao prirodno bogatstvo u komercijalne svrhe bez ugovora o koncesiji, te da je HNŽ propisao naknadu koja “ima prirodu koncesijske naknade” i naplaćuje se “bez postojanja ugovora o koncesiji, odnosno bez valjanog pravnog temelja”.

Sud je upozorio da se upravljanje vodama, kao strateški važnim prirodnim bogatstvom, “ne može uređivati na ovaj način”, posebno ne “propisivanjem posebne naknade kojom se kompenzira eventualno nepostojanje ugovora o koncesiji”. Naglasio je i obvezu županije da pri uređenju oblasti poštuju federalne zakone, uz načela solidarnosti i lojalnosti među razinama vlasti.

Presudu je donijelo vijeće u sastavu predsjednice Suda Aleksandre Martinović i sudaca Borisa Baruna, Mirka Milićevića, Branimira Orašanina, Ajše Softić, Alena Taletovića i Anje Vulete Pavelke.