Preminuo Borislav Paravac, bivši član Predsjedništva BiH

Nakon duže i teške bolesti u Doboju je danas, u 84. godini života, preminuo Borislav Paravac, bivši član Predsjedništva Bosne i Hercegovine.

Paravac je rođen 1943. godine u Kostajnici kod Doboja. Diplomirao je na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu 1966. godine te je niz godina radio u struci.

Nakon prvih višestranačkih izbora u Bosni i Hercegovini, kao dužnosnik Srpske demokratske stranke, cijelo desetljeće obnašao je dužnost predsjednika Izvršnog odbora Općine Doboj.

Bio je zastupnik u Narodnoj skupštini Republike Srpske i izaslanik u Domu naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, a potom i član Predsjedništva Bosne i Hercegovine.

Po odlasku u mirovinu ostao je aktivan u poslovnom životu osnivanjem tvrtke u kojoj je radio do posljednjih dana. Cijeli život proveo je u rodnoj Kostajnici, gdje je zasnovao obitelj.

Suđenje za ratne zločine

Paravac se pred Sudom Bosne i Hercegovine 2016. godine našao pod optužbama za ratne zločine. Nakon gotovo desetogodišnjeg postupka, pravomoćno je oslobođen u prosincu 2025. godine.

U optužnici je navedeno kako je na početku rata u Bosni i Hercegovini 1992. godine bio na čelu tzv. Kriznog stožera Srpske općine Doboj, koji je uspostavila Srpska demokratska stranka.

„U razdoblju od najkasnije 3. svibnja 1992. do kraja 1993. godine, u okviru širokog i sustavnog napada usmjerenog na civilno bošnjačko i hrvatsko stanovništvo na području općina Doboj i Teslić, optuženi Borislav Paravac, u svojstvu predsjednika Kriznog stožera Srpske općine Doboj, optuženik Andrija Bjelošević, u svojstvu načelnika Centra službi sigurnosti Doboj MUP-a RS i istodobno člana Kriznog stožera Srpske općine Doboj, kao sudionici udruženog zločinačkog pothvata izvršili su progon bošnjačkog i hrvatskog stanovništva općina Doboj i Teslić i to ubojstvima, prisilnim preseljenjem stanovništva, zatvaranjem ili drugim teškim oduzimanjem tjelesne slobode suprotno temeljnim pravilima međunarodnog prava“, navodilo se u optužnici.

Tužiteljstvo mu je stavljalo na teret da su osobe bile podvrgavane mučenju, ubijane i teško ozljeđivane te prisiljavane na prisilni rad.