VIDEO  Povećanje minimalca ne znači bolji život, proizvodi skuplji nego u zapadnoj Europi

Najniža neto plaća u Republici Srpskoj u idućoj godini za nekvalificirane radnike iznosit će 1.000 KM, dok će najniža plaća za visoku stručnu spremu biti 1.450 KM. Očekuje se da će i Federalna vlada do kraja godine donijeti odluku o visini minimalne plaće za 2026. godinu. Plaće rastu, ali za većinu građana to ne znači i viši životni standard. Naprotiv, kada je riječ o kupovnoj moći, zbog inflacije i enormnog povećanja cijena ona je drastično pala.

Zbog svakodnevnih poskupljenja osnovnih namirnica i troškova života, rast plaća se gotovo i ne osjeti. Unatoč nominalno većim primanjima, većini građana sve je teže preživjeti od prvog do prvog. Jednostavno, svako povećanje plaća pojede inflacija, prenosi BHRT.

Postotak inflacije razlikuje se po sektorima, ali ukupna inflacija za razdoblje siječanj – srpanj 2025. godine, u odnosu na 2021., iznosi 27,55 posto.

Cijene osnovnih životnih namirnica od prošlog ljeta znatno su porasle. Najviše su poskupjeli kava, meso i ulje. Pojedine namirnice u odnosu na 2020. godinu skuplje su i dvostruko.

Kilogram kave u srpnju prošle godine stajao je 19,50 KM, a sada je čak 30 maraka. Litra ulja je oko 3,35 KM, što je poskupljenje od 77 feninga. Kilogram junetine bez kosti lani je bio oko 18, a sada se prodaje za 27 maraka.

Iako pozdravljaju svako povećanje plaća i mirovina, građani ne smatraju da žive bolje nego prije.

Sindikalci poručuju da uz rast plaća, vlade moraju prioritetno raditi na kontroli cijena.

„Nisu normalne neke stvari da određeni proizvodi budu pet, šest ili sedam puta skuplji nego što su u proizvodnji i tome se mora stati na kraj. Nije moguće da u Republici Srpskoj određeni proizvodi koštaju više nego u zemljama zapadne Europe, a znamo da za to nema nikakvog opravdanja“, upozorava predsjednik Saveza sindikata RS-a Goran Stanković.

U Udruzi za zaštitu potrošača „Don“ iz Prijedora kažu kako im se čini da su vlasti digle ruke od pokušaja da obuzdaju rast cijena i inflaciju.

„Čini nam se da ovdje više ne postoji volja da se nešto učini kako bi se zaustavilo ovakvo divljanje cijena i inflacija koja vlada u Bosni i Hercegovini. Stalno se govori da je inflacija smanjena, ali pokazatelji ne ukazuju na to. Naprotiv, imamo povećanje komunalnih usluga i rast sindikalne potrošačke košarice“, kaže direktorica udruge Murisa Marić.

Iako se želi reći da je cilj povećanja plaća ublažavanje posljedica inflacije i rasta cijena, prema riječima ekonomista Zorana Pavlovića, to je zapravo rezultat pritiska na poslodavce koji gube radnike ako ih ne plaćaju više. Umjesto da raste, standard građana opada.

„Živimo lošije zato što je povećanje minimalne plaće podrazumijevalo i rast davanja za mirovinske i zdravstvene fondove, što je opteretilo svakoga tko prodaje robu ili uslugu. Tako da mi, kao kupci koji smo možda i dobili veće plaće, zapravo imamo veće troškove od samog povećanja primanja“, navodi Pavlović.

Plaće sve veće, a kućni budžet sve manji – najkraći je opis efekta rasta primanja u Bosni i Hercegovini, zemlji u kojoj, prema procjenama Ujedinjenih naroda, oko 17 posto građana živi u ekstremnom siromaštvu, preživljavajući s tri do pet maraka dnevno, dok oko 20 posto stanovništva živi na rubu siromaštva.