Potrošačka košarica premašila 3.300 KM, kako građani BiH troše svoje prihode?
Građani Bosne i Hercegovine najveći dio svojih prihoda troše na osnovne životne potrebe, dok sve više obitelji teško podmiruje mjesečne troškove i suočava se s padom životnog standarda.
Prema podacima Agencije za statistiku BiH, potrošačka košarica za četveročlanu obitelj krajem 2025. godine iznosila je više od 3.313,90 konvertibilnih maraka.
Najveći dio kućnog proračuna odlazi na hranu i piće kupljene u trgovinama. Proizvodi poput mesa, mlijeka, kruha i žitarica čine gotovo 42 posto ukupne potrošačke košarice, piše Raport.
Druga velika stavka su stanovanje i režijski troškovi, odnosno električna energija, grijanje, voda i komunalne usluge, što čini oko 14 posto ukupnih izdataka.
Prema statističkim podacima, troškovi za higijenu i zdravstvene usluge čine oko devet posto, dok ostatak proračuna odlazi na odjeću i obuću, obrazovanje, prijevoz i održavanje kućanstva, uz 18 posto namijenjenih ostalim ili nepredviđenim troškovima.
Zbog stalnog rasta cijena osnovnih proizvoda i usluga, mnoge obitelji mijenjaju potrošačke navike. Biraju jeftinije alternative, koriste akcije i popuste, smanjuju količine kupnje ili odgađaju određene troškove kako bi izbjegle prezaduženost i uspjele preživjeti mjesec.
Ovaj trend osobito je izražen među kućanstvima s nižim primanjima, studentima i umirovljenicima.
Troškovi života razlikuju se i sezonski. Zimi, zbog grijanja i veće potrošnje energije, rastu režijski troškovi, dok se ljeti dio izdataka odnosi na vodu i rashladne uređaje.
Postoje i regionalne razlike. Veći gradovi poput Sarajeva, Banje Luke i Tuzle bilježe više cijene, dok su troškovi u ruralnim područjima niži, ali je ondje i kupovna moć slabija.
Ovi podaci pokazuju da većina građana u BiH danas novac troši ponajprije na podmirivanje osnovnih potreba, dok se sve manje sredstava izdvaja za štednju, ulaganja ili potrošnju koja bi mogla unaprijediti životni standard, prenosi Raport.
Dugoročno gledano, manja potrošnja na luksuz, rekreaciju i usluge utječe i na usporavanje rasta sektora usluga i zabave.
Vezani članci