Poljoprivrednici čekaju toplije tlo, rokovi sjetve sve nepredvidljiviji

Proljetna sjetva u Bosni i Hercegovini trebala bi započeti u optimalnim agrotehničkim rokovima, a prema procjenama nadležnih institucija i stručnjaka, na tržištu je uglavnom osiguran sadni i sjemenski materijal za ovu sezonu. Ipak, poljoprivrednici se i ove godine suočavaju s nizom izazova među kojima su klimatske promjene, ovisnost o uvozu sjemena, neregistrirana proizvodnja sadnica te potreba za snažnijom stručnom i institucionalnom potporom proizvođačima.

Iz Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva za Fenu navode da se ove godine očekuje sjetva kukuruza za zrno, silažnog kukuruza, soje i povrtnih kultura na površinama približno jednakim kao i prethodnih godina, dok proizvođači trenutačno obavljaju pripreme i čekaju optimalne vremenske uvjete i stanje tla.

Prema podacima ministarstva, nema značajnijih poteškoća u nabavi repromaterijala.

"Prema našim saznanjima nema poteškoća pri uvozu i dostupnosti sjemena i sadnog materijala na lokalnom tržištu, jer su dobavljači izvršili nabavu repromaterijala za sjetvu", navode iz ministarstva.

Dodaju kako kontrolu kvalitete sadnog materijala provode Federalni zavod za poljoprivredu Sarajevo i Federalni agromediteranski zavod Mostar, dok fitosanitarne inspekcije na graničnim prijelazima obavljaju kontrolu pošiljki prilikom uvoza.

Voditeljica Odjela za sjemenarstvo, rasadničarstvo i zaštitu zdravlja bilja u Federalnom zavodu za poljoprivredu Berina Bašić ističe da je uporaba certificiranog sjemena ključna za stabilnu i sigurnu proizvodnju.

"Uporaba certificiranog sjemena i sadnog materijala vrlo je važna jer jamči sigurnost proizvodnje, osigurava veću produktivnost, čistoću sorti i otpornost na bolesti, što rezultira sigurnijim i većim prinosima", kazala je Bašić.

Istodobno upozorava na dugogodišnji problem neregistrirane proizvodnje voćnih sadnica.

"Takva proizvodnja predstavlja nelojalnu konkurenciju registriranim proizvođačima, a kvaliteta sadnog materijala je upitna jer nema službenog nadzora. To može dovesti i do pojave i širenja karantenskih štetnih organizama", navela je Bašić, dodajući da sve veći broj proizvođača zbog toga odustaje od proizvodnje, dok je za 2026. godinu najavljeno i zatvaranje voćnog rasadnika Srebrenik, važnog za proizvodnju autohtonih sorti voća u BiH.

Prema riječima pomoćnice ministra u Sektoru za poljoprivredu u Ministarstvu poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Posavske županije Mande Oršolić, rokovi proljetne sjetve sve manje ovise o kalendaru, a sve više o temperaturi tla.

"Sa sjetvom se može započeti kada se sjetveni sloj tla zagrije na oko deset stupnjeva Celzija. Zbog opasnosti od kasnih proljetnih mrazeva nepoželjno je sjetvu započinjati prije početka travnja", kazala je Oršolić.

Dodala je kako se posljednjih godina, zbog sušnih razdoblja, sve više prilagođavaju rokovi sjetve.

"Ogledi su pokazali da kukuruz i suncokret bolje podnose ranije rokove sjetve, dok soja daje bolje rezultate u kasnijoj sjetvi, jer se tako izbjegava cvjetanje i oplodnja u vrijeme najvećih vrućina", navela je.

Na području Posavske županije, kako je kazala, na tržištu je dostupan širok izbor sadnog i sjemenskog materijala, osobito za ratarsku proizvodnju.

"Ratarska proizvodnja odvija se na najvećem dijelu površina i ujedno je najintenzivnija, pa je pokrivenost sjemenom i najveća. Od sadnog materijala voća dostupne su vrste poput jabuke, kruške, šljive i lijeske, dok je za veće količine sadnica trešnje, višnje, marelice, breskve i dunje potrebno unaprijed najaviti količine", rekla je Oršolić za Fenu.

Proljetni radovi podrazumijevaju i niz zaštitnih mjera protiv bolesti i štetnika.

"Proljetna zaštita zasniva se uglavnom na preventivnim tretmanima herbicidima, fungicidima i insekticidima, dok se kod voćnih kultura posebna pozornost posvećuje suzbijanju lisnih uši, savijača, cvjetojeda i osica te bolesti poput kovrčavosti lista, pjegavosti i pepelnice", pojasnila je.

U Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Zeničko-dobojske županije navode da optimalni rokovi sjetve ovise o vrsti biljke i njezinoj osjetljivosti na kasne mrazeve, dok dostupnost sadnog materijala u velikoj mjeri ovisi o uvozu jer Bosna i Hercegovina nema razvijenu proizvodnju sjemenskog materijala.

Također upozoravaju na smanjenje količine oborina posljednjih godina, što dodatno utječe na planiranje sjetve.

"Uočava se trend smanjenja zaliha vode u tlu, zbog čega je potrebno ranije obaviti sjetvu kako bi biljke iskoristile raspoloživu vlagu", navode iz ministarstva.

Fejzo Begović iz Poljoprivrednog zavoda Tuzlanske županije upozorava da klimatske promjene već značajno utječu na rokove sjetve.

"Ništa više nije i neće biti kao prije. Rokovi će se pomicati i do 15 do 20 dana ranije ili kasnije nego što je to bilo prije", naveo je Begović.

Dodao je kako je jedan od najvećih problema i nekontrolirana proizvodnja sadnog materijala.

"Na tržište dolaze sadnice koje daju tek oko 20 posto planiranog prinosa, iako se na njih troši mnogo novca i vremena", upozorio je.

Ističe i da se proizvodnja voća i povrća sve više seli u plasteničke i stakleničke prostore, dok uzgoj na otvorenom postaje sve rizičniji zbog klimatskih promjena.

Iz Uprave Bosne i Hercegovine za zaštitu zdravlja bilja podsjećaju da se reprodukcijski materijal poljoprivrednih biljaka može uvoziti isključivo preko graničnih prijelaza na kojima je organizirana fitosanitarna inspekcija.

Uvoznik mora biti upisan u registar dobavljača i imati suglasnost nadležnog entitetskog ministarstva poljoprivrede, dok fitosanitarni inspektori na granici provjeravaju dokumentaciju, zdravstveno stanje i podrijetlo sadnog materijala.

Cilj takvog sustava kontrole je sprječavanje unošenja i širenja karantenskih štetnih organizama koji mogu prouzročiti velike gospodarske štete u poljoprivrednoj proizvodnji.

Stručnjaci ocjenjuju da će uspješnost ovogodišnje proljetne sjetve u Bosni i Hercegovini u velikoj mjeri ovisiti o vremenskim prilikama, dostupnosti kvalitetnog sadnog materijala i učinkovitoj potpori poljoprivrednim proizvođačima u uvjetima sve izraženijih klimatskih promjena.