Poljoprivreda u BiH mora hitno mijenjati način proizvodnje: 'Umjerena klima je iza nas'

Toplinski valovi, dugotrajna sušna razdoblja i sve češći vremenski ekstremi postali su nova stvarnost u Bosni i Hercegovini, zbog čega se domaća poljoprivreda mora hitno prilagoditi klimatskim promjenama.

Meteorolog Federalnog hidrometeorološkog zavoda Bakir Krajinović i predsjednik Saveza organskih proizvođača Federacije BiH Sejad Herceg upozorili su u programu „Novi dan“ televizije N1 da su nužna veća ulaganja u navodnjavanje, modernizaciju proizvodnje i institucionalnu potporu poljoprivrednicima.

Krajinović je naveo kako vremenske prilike koje ovoga ljeta pogađaju BiH predstavljaju posljedicu globalnih klimatskih promjena. Dugoročne prognoze najavljivale su sunčanije i toplije ljeto od prosjeka, uz prostorno neravnomjerno raspoređene oborine, uglavnom u obliku pljuskova.

„Upravo takvu sliku ovo ljeto i pokazuje“, kazao je Krajinović.

Bosna i Hercegovina već je tijekom lipnja zabilježila izražen toplinski val i nove temperaturne rekorde, dok je srpanj donio novi val ekstremnih vrućina. Temperature na jugu zemlje dosežu oko 41 Celzijev stupanj, a na sjeveru Bosne do 38 stupnjeva.

Krajinović upozorava kako se stanovništvo i institucije moraju znatno brže pripremati za novu klimatsku stvarnost.

„Bosna i Hercegovina nekada je imala umjerenu klimu u svakom pogledu, a ta je umjerena klima iza nas. Ekstremi postaju naša nova svakodnevica i morat ćemo im se prilagođavati mnogo brže i bolje kako bismo rizike sveli na najmanju moguću mjeru“, rekao je.

Prema njegovim riječima, temperaturni rekordi u BiH obarani su 2006., 2012., 2021., 2025. i ponovno 2026. godine.

Predsjednik Saveza organskih proizvođača FBiH Sejad Herceg upozorio je da klimatske promjene već izazivaju velike štete u domaćoj proizvodnji hrane.

„Nekada smo imali problema s mrazom, snijegom ili kišom, a sada toplinski valovi mogu desetkovati proizvodnju“, kazao je Herceg.

Kao jedan od primjera naveo je ovogodišnju proizvodnju malina, čija je berba završila ranije, dok proizvedene količine nisu dovoljne za potrebe tržišta. Velike štete pretrpjeli su i silažni usjevi, zbog čega se očekuju slabiji prinosi.

Dodatne probleme imaju proizvođači mlijeka, koji se uz posljedice vremenskih ekstrema suočavaju i s poteškoćama u otkupu.

Krajinović je objasnio da ukupna godišnja količina oborina ne mora znatno odstupati od prosjeka, ali se način njihova pojavljivanja potpuno promijenio.

Sve su češći izrazito snažni lokalni pljuskovi tijekom kojih u jednom ili dva dana padne količina kiše uobičajena za cijeli mjesec. Takve oborine, međutim, često donose više štete nego koristi jer ih isušeno zemljište ne može dovoljno brzo upiti.

Federalni hidrometeorološki zavod u suradnji sa Svjetskom meteorološkom organizacijom radi na poboljšanju sustava praćenja vremenskih prilika kako bi prognoze bile preciznije i korisnije poljoprivrednicima.

„Morat će se mijenjati sorte koje su uobičajene za naše prostore, ali nije dovoljno samo čekati kišu. Moramo navodnjavati znatno veće površine jer promjena režima oborina pokazuje da će upravo navodnjavanje biti ključno za prilagodbu“, naglasio je Krajinović.

Potrebna je i snažnija suradnja između poljoprivrednih proizvođača i hidrometeoroloških službi kako bi vremenska izvješća bila prilagođena stvarnim potrebama proizvođača na terenu.

Herceg smatra da organska proizvodnja može biti dio odgovora na klimatske promjene, ali upozorava da ozbiljniji napredak nije moguć bez dugoročne institucionalne potpore.

Problem predstavlja i sporo uvrštavanje novih sorti na službene sortne liste. Postupci traju godinama, dok se klimatske prilike i potrebe poljoprivrednika mijenjaju mnogo brže.

Kao pozitivan primjer Herceg je naveo postavljanje deset hidrometeoroloških postaja u Srednjobosanskoj županiji, koje proizvođačima omogućuju pravodobno dobivanje podataka o oborinama i potrebi navodnjavanja.

Istodobno je upozorio da poticaji često kasne, zbog čega poljoprivrednici ne mogu na vrijeme nabaviti sjeme, zaštitna sredstva, opremu i druge potrepštine potrebne za proizvodnju.

„Moramo uspostaviti suradnju struke, znanosti, istraživača i institucija kako bi poljoprivredni proizvođač pravodobno dobio informacije, poticaje i mogućnost razvoja proizvodnje“, poručio je Herceg.

Krajinović je zaključio kako su klimatske promjene zahvatile sva godišnja doba. Zime su sve češće bez snijega, proljeća obilježavaju velike temperaturne oscilacije i mrazovi, ljeta su toplija i sušnija, a jeseni donose obilne oborine i poplave.

„Nema više nijednog godišnjeg doba kakvo smo poznavali prije nekoliko desetljeća“, rekao je.

Poljoprivrednike je pozvao da redovito prate kratkoročne i sezonske vremenske prognoze jer one trebaju postati jedan od glavnih alata za planiranje proizvodnje i svakodnevnih poslova na imanjima.