Policija u bh. gradu počela kažnjavati zbog komentara na društvenim mrežama
Policijska stanica Kakanj izdala je ukupno 11 prekršajnih naloga zbog vrijeđanja, prijetnji i govora mržnje na društvenim mrežama u godinu dana otkako je ova općina donijela Odluku o javnom redu i miru, koja policiji daje takve ovlasti.
Medijski stručnjaci i međunarodne organizacije upozoravaju da bi takva praksa mogla predstavljati oblik zastrašivanja te ograničavati slobodu izražavanja, piše Detektor.
Načelnik Kaknja Mirnes Bajtarević u veljači ove godine podnio je prijavu Policijskoj stanici Kakanj zbog komentara objavljenih na njegovu Facebook profilu, navodeći da je jedna osoba prekršila Odluku o javnom redu i miru Kaknja kojom se zabranjuju vrijeđanje, prijetnje i drsko ponašanje na društvenim mrežama. Odluka je donesena upravo na njegovu inicijativu.
Komentari koje je Bajtarević prijavio odnosili su se na osobu koja je komentirala načelnikove objave o donaciji Vojne misije Turske Srednjoj tehničkoj školi u Kaknju. Bajtarević tvrdi da su objave bile “uvredljivog i prijetećeg sadržaja”.
Prijava načelnika
"Ja sam otišao prijaviti direktno policiji, potpisao sve što je bilo potrebno i predao dokaze koje sam isprintao s osobnog profila. U međuvremenu sam dobio informaciju da ima još onih koji su prijavili isto lice i da se za njim traga i iz drugih kantona", kazao je Bajtarević za Detektor.
Odluka o javnom redu i miru jednoglasno je usvojena na sjednici Općinskog vijeća Kaknja krajem ožujka 2025. godine. Unatoč kritikama stručne javnosti i zahtjevima da se izbriše član kojim se kažnjava govor na društvenim mrežama, Odluka je stupila na snagu.
Iz Koalicije za slobodu izražavanja i moderaciju sadržaja u BiH smatraju da cilj Odluke nije bio učiniti društvene mreže sigurnijim prostorom niti olakšati sankcioniranje prijetnji, nego uvesti novu razinu cenzure koja je, kako navode, u suprotnosti s Europskom konvencijom o ljudskim pravima.
Kritike odluke
"S obzirom na to da je prostor društvenih mreža, koji je izjednačen s javnim prostorom, postao mjesto gdje se u najvećoj mjeri iskazuje nezadovoljstvo i upućuju kritike na rad vlasti i javnih službenika, jasno je da je cilj ovakve mjere obeshrabriti ljude da to čine", rekla je Azra Berbić iz Koalicije.
Policijska stanica Kakanj izdala je ukupno 11 prekršajnih naloga zbog vrijeđanja, prijetnji i mržnje na društvenim mrežama, potvrđeno je iz Ministarstva unutarnjih poslova Zeničko-dobojskog kantona za Detektor.
"Također su zbog navedenog prekršaja Općinskom sudu u Kaknju podnesena tri zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka, pri čemu je u dva slučaja postupak obustavljen od strane Policijske stanice Kakanj", navodi se u odgovoru.
Policijske kazne
U provedenim prekršajnim postupcima nije bilo žalbi na izrečene sankcije, niti su okrivljenici zahtijevali sudsko odlučivanje.
Prema međunarodnim standardima, samo najteži oblici govora mržnje trebaju biti sankcionirani, navode iz Misije OSCE-a u BiH, dodajući da se to uglavnom regulira kroz kazneno zakonodavstvo.
"Preširoko postavljene odredbe i neodređeni termini mogu izazvati učinak zastrašivanja i obeshrabriti legitimnu kritiku, sudjelovanje građana i rad novinara. Misija podsjeća da se u demokratskim društvima od javnih dužnosnika očekuje viši stupanj tolerancije prema kritici i javnom nadzoru", navode iz OSCE-a.
Međunarodni standardi
Manje ozbiljni ili štetni oblici sadržaja trebali bi se rješavati kroz prevenciju i samoregulaciju, a ne kažnjavanjem, smatraju u OSCE-u te dodaju da je prilikom reguliranja izražavanja na internetu potrebno primijeniti test proporcionalnosti.
"U pogledu testa proporcionalnosti, ograničenja slobode izražavanja, bilo na internetu ili izvan njega, trebala bi ispunjavati kriterije zakonitosti, nužnosti u demokratskom društvu, proporcionalnosti i nediskriminacije", navode.
Odluka u Kaknju otvara pitanja usklađenosti s relevantnim međunarodnim standardima i domaćim regulatornim okvirima, uključujući i one koji štite slobodu izražavanja.
Zahtjev novinara
"S obzirom na to da postojeći kaznenopravni okviri u Federaciji BiH već pružaju dovoljan temelj za procesuiranje teških djela, uključujući prijetnje koje ugrožavaju sigurnost, reguliranje i sankcioniranje izražavanja na internetu na lokalnoj razini nosi rizik nedosljedne primjene, pravne nesigurnosti i potencijalne zlouporabe", navode iz OSCE-a za Detektor.
Djela poput prijetnji, uvreda, klevete i širenja mržnje već su regulirana entitetskim zakonima u BiH.
Posljednjim izmjenama Kaznenog zakona Federacije BiH prošle godine informacijsko-komunikacijske tehnologije prepoznate su kao način i mjesto počinjenja kaznenog djela.
Uvođenjem tog termina kažnjiva su djela poput komunikacije s osobom tijekom zabrane približavanja putem tehnologije, spolnog uznemiravanja, iskorištavanja i povrede privatnosti djeteta te psihičkog nasilja.
Policijske ovlasti
Udruga "BH novinari" krajem prošle godine uputila je službeni zahtjev Općinskom vijeću Kaknja, kabinetu načelnika Mirnesa Bajtarevića, predsjedavajućem Općinskog vijeća Slavenu Katičiću i Policijskoj stanici Kakanj u kojem traži potpuno brisanje dijela Odluke o javnom redu i miru koji se odnosi na kažnjavanje pisanja na društvenim mrežama.
"Sporna odredba društvene mreže tretira kao prostor u kojem se mogu počiniti prekršaji poput vrijeđanja, omalovažavanja ili drskog ponašanja, što ‘BH novinari’ ocjenjuju izravnim zadiranjem u slobodu izražavanja građana, uključujući novinare i medije", navela je glavna tajnica "BH novinara" Borka Rudić.
Iz Udruge upozoravaju da takva odluka otvara mogućnost zlouporabe i pokretanja prekršajnih postupaka protiv osoba koje putem društvenih mreža izražavaju mišljenje ili kritičke stavove o radu javnih dužnosnika te da je izmjena Odluke u suprotnosti s Europskom konvencijom o ljudskim pravima i međunarodnim standardima.
Rizik zlouporabe
Nadzor nad provedbom Odluke o javnom redu i miru Općine Kakanj provodi Policijska stanica Kakanj, čiji službenici na temelju slobodne ocjene dokaza pokreću prekršajne postupke izdavanjem prekršajnog naloga ili podnošenjem zahtjeva za pokretanje postupka pred nadležnim sudom.
Načelnik Bajtarević ne vidi problem u tome da policija bude nadležna za sankcioniranje prijavljenih komentara na društvenim mrežama, objašnjavajući da se pravosudni organi mogu obavijestiti ako postoji kazneno djelo.
"Smatram da sve ono što se učini loše, bilo da je riječ o krađi, vrijeđanju ili bilo čemu drugom, treba dokumentirati policija, a nadležni istražni organi trebaju utvrditi ima li elemenata za određeno kažnjavanje", kazao je.
Kapacitet policije
On smatra da je važno regulirati ponašanje na društvenim mrežama, navodeći da nije upoznat sa zakonskim okvirima u BiH koji već reguliraju informacijsko-komunikacijske tehnologije kao način izvršenja kaznenih djela.
"Nije problem kada se mišljenja sučeljavaju argumentirano, ali ako je riječ o vrijeđanju ili pozivanju na nasilje, smatram da i društvene mreže treba tretirati kao javni prostor", kazao je Bajtarević.
Berbić upozorava da su opasnosti ove odluke višestruke, dodajući da je, osim mogućnosti cenzure, upitna i sposobnost policijskih službenika da tumače takve prijave.
"Policijski službenici nisu dovoljno obučeni procijeniti je li neki komentar uvreda ili ne. Razumijevanje granica slobode izražavanja složeno je pitanje i ne može se prepustiti procjeni policijskih službenika", kaže Berbić.
Dodaje da ovakva odluka stvara pravnu nesigurnost jer je donesena na općinskoj razini i ignorira hijerarhiju pravnih akata.
"U ovom slučaju Općina Kakanj preuzela je ulogu zakonodavne vlasti u opsegu i na razini koja joj ne pripada", kaže Berbić.
Ističe i da primjeri primjene ove odluke pokazuju kako su se javni dužnosnici njome koristili kako bi se zaštitili od kritika.
"Važno je naglasiti da su svi koji obnašaju javne funkcije dužni trpjeti veći stupanj kritike u javnosti, što potvrđuju zakon i sudska praksa domaćih sudova, ali i Europskog suda za ljudska prava", kazala je.
Policijska stanica Kakanj nije formirala poseban odjel za slučajeve koji se odnose na društvene mreže niti postoji zakonska obveza posebnog praćenja prekršaja u online prostoru.
"Niti postoji zakonska obveza praćenja, dokumentiranja i analiziranja prekršaja u online prostoru, kao što ne postoji ni za druge vrste prekršaja", naveli su iz MUP-a ZDK za Detektor.
Misija OSCE-a u BiH upozorava da učinkovito praćenje i rješavanje širokog spektra prekršaja i kaznenih djela zahtijeva jačanje kapaciteta policijskih i pravosudnih tijela, kao i jasnije procedure unutar postojećih pravnih okvira.
"S obzirom na složenost i prekograničnu prirodu online prostora, ova pitanja treba regulirati na način koji osigurava jasne pravne standarde i pravilno korištenje institucionalnih kapaciteta", naveli su iz OSCE-a
Vezani članci