Pojavile se nove mobilne prevare u BiH, evo kako ih prepoznati

"Obavještenje o bodovima. Molimo vas da odgovorite s '1' kako biste autorizirali ovaj mobilni poziv, a zatim ponovno otvorite SMS i kliknete na gornji link ili kopirate URL i otvorite ga u svom pregledniku kako biste vidjeli listu nagrada za iskorištavanje. Hvala vam na podršci BH Telecomu", stoji u SMS poruci koja je u posljednje vrijeme kružila među građanima u Bosni i Hercegovini.

Iako se u poruci navodi da je pošiljatelj „BH Telecom“, ona nije poslana putem službenih kanala te kompanije, već s nepoznatog broja, za koji je utvrđeno da je registriran na Filipinima, piše Detektor.

Iz BH Telecoma potvrđuju da je zabilježen porast ovakvih poruka, odnosno phishing pokušaja u kojima se treće osobe lažno predstavljaju u ime kompanije.

"Kompanija kontinuirano prati ove pojave, poduzima odgovarajuće sigurnosne mjere te provodi aktivnosti informiranja i upozoravanja korisnika s ciljem sprječavanja zlouporaba i zaštite njihovih podataka", navode iz BH Telecoma.

Dodaju kako primjenjuju višeslojni sustav zaštite od neželjenih i phishing poruka, koji uključuje napredne mehanizme filtriranja, provjere reputacije, analizu sadržaja i priloga, kao i stalni nadzor sumnjivih aktivnosti u elektroničkom prometu.

Kako prepoznati prevaru

Phishing poruke predstavljaju oblik internetske prevare koji se temelji na manipulaciji i zlouporabi povjerenja, pojašnjava Nedim Gvožđar, jedan od osnivača udruženja e-Transformacija koje se bavi kibernetičkom sigurnošću.

"Napadači se najčešće predstavljaju kao banke, pošte, dostavne službe, mobilni operateri ili čak prijatelji i članovi obitelji, koristeći svakodnevne situacije kako bi poruke djelovale uvjerljivo", ističe Gvožđar.

Dodaje da se takve poruke mogu prepoznati po nekoliko karakterističnih znakova.

"To su poruke koje stvaraju osjećaj panike ili hitnosti, primjerice upozorenja da će račun biti blokiran ili da je potrebno odmah reagirati. Često dolaze s adresa koje na prvi pogled izgledaju poznato, ali sadrže sitne izmjene u nazivu domene, te uključuju linkove koji vode na lažne stranice", kaže Gvožđar.

Navodi i da takve poruke često sadrže gramatičke pogreške, neobične formulacije i zahtjeve za unos osobnih ili financijskih podataka.

"Upravo sposobnost prepoznavanja ovih obrazaca i izbjegavanje impulzivnog reagiranja ključna je zaštita za svakog građanina", dodaje.

Savjeti stručnjaka

Stručnjakinja za kibernetičku sigurnost Fernala Sejmen-Banjac ističe kako je najvažnije provjeriti pošiljatelja i pažljivo analizirati linkove.

"Nikada ne unosite osjetljive podatke putem linkova iz SMS-a, e-maila ili aplikacija za dopisivanje. Ako poruka izgleda kao da dolazi od banke, operatera ili dostavne službe, sigurnije je otvoriti službenu aplikaciju ili ručno upisati web adresu, umjesto da kliknete na dostavljeni link", upozorava.

Dodaje kako raste svijest kompanija i dostupnost upozorenja za građane, ali ističe i problem nedovoljne informiranosti o tome gdje prijaviti ovakve incidente.

"Važno je da građani znaju kome prijaviti prevaru i zašto je to važno. Institucije bi trebale biti vidljivije i dosljednije u komunikaciji prema javnosti", naglašava.

Iako se razina svijesti građana povećava, stručnjaci upozoravaju da su prevare sve sofisticiranije.

"Napadači danas šalju poruke koje izgledaju gotovo identično stvarnima, koriste službene logotipe i uvjerljiv ton komunikacije. Upravo taj lažni osjećaj hitnosti često dovodi do nepromišljenih reakcija", zaključuje Sejmen-Banjac.